Ujutru po hrvatskom, poslijepodne po bosanskom programu: Učenici se gotovo i ne sreću

Nakon što se završi nastava po hrvatskom planu i programu, učenici Srednje škole u Busovači napuštaju školsku zgradu. Trideset minuta poslije, dolaze oni koji pohađaju Mješovitu srednju školu po bosanskom programu. Sistem ih godinama uči da nisu isti, razlika je etnička pripadnost. I dok direktor jedne škole, koji nije želio pred kamere, kaže da sa kolegom iz druge škole odlično sarađuje, učenici se gotovo i ne sreću. Vremenom su se navikli na osjećaj podjele, što je za pojedine mještane Busovače poražavajuće.

Dvije škole pod jednim krovom i dalje postoje u HNK. Najviše ih je ipak u SBK u Vitezu, Bugojnu, Fojnici, uprkos tome što je još 2003. godine Vijeće za implementaciju mira zatražilo da se ukine ovaj sistem. Zbog opstrukcija, tadašnji ministar obrazovanja ovog kantona, Nikola Lovrinović je smijenjen. Na njegovo mjesto dolazi Greta Kuna koja 2007. šokira izjavom da je sistem dobar kako se ne bi miješale kruške i jabuke.

Od zidova u ovakvim školama, veći su oni koje političari pokušavaju sazidati u glavama mladih, a koje čak ni presude do danas nisu mogle oboriti.

Posljednjom presudom Ustavnog suda iz 2021. godine, utvrđena je diskriminacija djece. Vrhovni sud FBiH obavezao je resorno kantonalno ministarstvo da u roku od 30 dana formira integrisane multikulturne škole. Trenutni ministar, Bojan Domić, napominje da se na tome još uvijek radi.

"U mnogim sredinama već sljedeće godine neće biti: Bugojno, Fojnica, Busovača, tako da će taj fenomen koji iritira i smeta mnogima neće postojati kad je u pitanju ovaj kanton. Mi radimo na tome da izgradimo dovoljno školskog prostora, da djeca mogu birati, izabrati škole u kojima žele pohađati i da te prakse više nema", kaže Domić.

Pojedini su pak stava da će to značiti samo dublju podjelu među mladima.

"Zbog naše strukture i političke situacije, te promjene idu jako teško i sporo. Mene brine da kad se te škole eventualno ujedine, opet su te podjele jako ukorijenjene u toj djeci", kaže aktivistkinja Tara Michelle Gliha.

"Ako djecu od 15-16 godina naučimo da je podjela dobra, razlike u negativnom kontekstu dobre, nemoj da se iko zavarava time da će ovo društvo za 30 godina, kad ta djeca stasaju i budu nosioci promjena, da očekujemo da budemo prosperitetna zajednica. To je nemoguće. Bazno pravimo problem za budućnost", pojašnjava sociolog Vladimir Vasić.

Jer ga u prošlosti nismo rješavali, nego privremeno rješenje ostavili da traje tri decenije. Kao izlaz pominjao se zajednički nastavni plan i program, ali bi kamen spoticanja bili predmeti koji se tiču jezika i istorije.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad