Donedavno najbogatiji Hrvat Ivica Todorić bio je nedodirljiv medijima, političarima, sudstvu i dužnicima.
Stvarnost se odvijala onako kako je on to rekao i svi su ga slušali jer svima je udovoljavao kada je plaćanje i subvencioniranje u pitanju, svima, osim – kako nam je bliska prošlost pokazala – dobavljačima i blagajnicama na minimalcu.
Gotovo da nema niti jedne veće polititičke stranke koja u posljednjih 27 godina na neki način nije dobila donaciju od Ivice Todorića. Zauzvrat, kod države je imao posebne povlastice.
Početni uspon Ivice Todorića mnogi vežu upravo uz oca Antu koji je 1963. imenovan generalnim direktorom Agrokombinata od kojeg je u nekoliko godina stvorio socijalističkog diva. Bio je na brojnim pozicijama u tadašnjem socijalističkom establishmentu. Zastupnik u Vijeću proizvođača jugoslavenske skupštine, predsjednik agronoma Hrvatske i Jugoslavije kao i član uprave Zagrebačke banke. Nakon sloma Hrvatskog proljeća 1971. stradao je u montiranim političkim procesima.
U međuvremenu, Ivica je diplomirao je na Ekonomskom fakultetu 1976. i iste godine s ocem i punicom Zlatom pokreće staklenički uzgoj cvijeća. Počinju ga prodavati po cijeloj Jugoslaviji. Pred slom komunizma 1989. Todorić osniva Agrokor, kompaniju u kojoj je jedini vlasnik.
Prva tvrtka koju je kupio bila je zadarska Sojara. Za taj posao dobio je kredit Zagrebačke banke koja ga je kreditirala kada je kupovao pšenicu i kukuruz od PIK-a Osijek i Kutjevo za potrebe državnih rezervi.
Tada je izbio i skandal kada se saznalo da su pšenica i kukuruz izvezeni, a državne zalihe prazne.
Konkurenti su mu javno prigovarali da je kredite od Zagrebačke banke dobivao povoljnije od drugih. Njemu su davani po 4 posto dok su drugim poduzetnicima, u to ratno doba, iznosili 12 posto. To mu daje vjetar u leđa pa 1992. kupuje Jamnicu i Agropreradu, 1993. Zvijezdu, 1994. Ledo i Konzum, najveći maloprodajni lanac, da bi s tim portfeljom 1995. Agrokor i službeno postao koncern. I tu ekspanzija ne staje.
Kupuje Jaska vino, 2000. preuzima Sarajevski kiseljak, slijedi srbijanski Frikom, tvornica sladoleda, punionica mineralne vode Fonyodi u Mađarskoj. Nakon toga postao je vlasnikom PIK-a Vrbovec, PIK-a Belje, Tiska, a potom i slovenskog Mercatora. Tržište je proširio na cijelu regiju i K+ proizvode pakirao ondje gdje je to bilo najjeftinije.
Prve dobre političke odnose i prijateljstva Todorića vežu se još uz prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuiđmana, ali i vladu Franje Gregurića. Privatizacija na hrvatski način pred očima četiri milijuna Hrvata odvijala se iza zatvorenih vrata.
Njegov krah započinje kada se državna pipa počela zatvarati i kada željeni kredit, unatoč dolasku u Vladu nije mogao dobiti.
Paralelno, tadašnji predsjednik sabora Božo Petrov protiv njega diže kaznenu prijavu, a na noćnom sastanku se odlučuje kreće li se u pisanje lexa Agrokor i pokretanja izvanredne uprave za posrnuli koncern.
Ali, prije nego li je država instalirala Antu Ramljaka za izvanrednog povjerenika i prije donošenja spomenutog zakona na tjedan dana se vjerovalo i javnosti prezentiralo kako će Agrokor preuzeti iskusni tim Antonia Alvareza III. iz konzultantske kuće Alvarez & Marsal, koju je angažirao ruski Sberbank.
Naime, u sklopu tzv. standstill ugovora kojeg je Agrokor potpisao s vjerovnicima određena je funkcija Chief Restructuring Officera, ključne osobe za provedbu programa stabilizacije Agrokora.
Država ipak donosi lex Agrokor i Alvarez napušta Hrvatsku.
Tema Agrokor tada postaje aktualna u Saboru jer oporba traži opoziv Zdravka Marića s obzirom na njegovu bivšu funkciju u Agrokoru i sumnju da je u sukobu interesa.
Kulmerove dvore, koje su od jutros zaposjeli DORH I PNUSKOK, simbol su dinastije Todorić gdje su do prije nekoliko dana živjele sve generacije najbogatije hrvatske obitelji. Ivica Todorić posjedovao je helikopter i 25-metarsku jahtu Janu, koji su od ljeta i stupanja na snagu lex Agrokora na javnoj dražbi.
Financijski krah slomio je i prava korištenja otoka Smokvice koju je obitelj bez legalnih dokumenata koristila kao svoje vlasništvo posljednjih 20 godina.
Policija i DORH u Kulmerovim dvorima pojavili su se točno tjedan dana nakon što jer AnteRamljak podigao kaznene prijave protiv odgovornih osoba kada je javnosti prezentirao Konsolidirani gubitak Agrokor Grupe za 2016. godinu koji iznosi 11,04 milijardi kuna, ukupne obveze bile su 56,28 milijardi, a gubitak iznad vrijednosti kapitala 14,5 milijardi. Te kada se utvrdilo da se namijenjeni novac iz Agrokora slao na privatne račune, trošio na elitna putovanja pa čak i na donje rublje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.