Nižu se reakcije nakon priče N1 televizije, o sumnjivim diplomama iz BiH u Hrvatskoj, a posebice u bh. entitetu Republici Srpskoj - gdje je diplomirao i šef Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović.

Od stručnih studija, Univerziteta u Banja Luci s kojeg su poništavane diplome i koji je sumnjiv i tamošnjim vlastima i Visoke poslovne škole u Višnjanu koja je u međuvremenu zatvorena zbog nekvalitete – sve do sveučilišnog osječkog doktorata. Obrazovni put šefa Hrvatske gospodarske komore – zaintrigirao je mnoge.

“Ne, ja sam uvjeren. Pa mislim, šta ja znam, ne vjerujem da je uopće pitanje da je kod kolege Burilovića lažna diploma”, kazao je Ivan Vrdoljak, predsjednik HNS-a.

Pa se HDZ-ov koalicijski partner ipak malo predomislio.

“Ali… Ne bih isključio, ljudi svašta rade u nekoj fazi svog života, pa se onda nakon 20 ili 30 godina uključe u politiku pa onda nose taj put sa sobom”, dodao je.

“Kad gledamo put, ako je to bila Banjaluka , pa poslije toga Višnjan, ovdje se poništavalo, tamo se gasilo, ispada da neke ljude trebaš samo pratiti i gledati gdje ne treba studirati”, kazala je  Biljana Borzan, zastupnica u EP (SDP) 

Burilovićev put osim što je popločan diplomama s raznih fakulteta – okićen je i raznim funkcijama. Sa samo dvije godine više škole bio je pomoćnik ministra, a nakon banjalučke diplome funkcije u nadzornim i upravnim odborima samo su se redale.

“Osoba koja je daleko dogurala, bilo u politici, u gospodarstvu , onda to šalje izrazito lošu poruku jer ispada da ne moraš poštivati neka pravila, a da ćeš daleko dogurati. Ta situacija i slične tjeraju ljude iz Hrvatske”, istakla je Borzan.

Davora Ivu Stiera politika je pak vratila natrag u Hrvatsku iz Argentine. S Burilovićem dijeli stranačku iskaznicu, često govori i da je borac protiv klijjentelizma.

“Akademska razina koja se traži za određene poslove mora biti zadovoljena i jasno je da u tom kontekstu moaju biti strogi, jasni i transparentni kriteriji koji svi moramo ispuniti odnosno svi biti isti pred Zakonom”, kazao je Stier.

A jesu li doista svi isti pred Zakonom, barem kada je u pitanju Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju?

“Studenti koji su na našem zagrebačkom sveučilišni završili stručni studij javne uprave koji traje 3 + 2 godine se ne mogu na istom tom zagrebačkoms veučilištu upisati na poslijediplomski specijalistički studij iz javne uprave jer naše sveučilište to ne dozvoljava upravo zbog tog razlikovanja između sveučilišnih i stručnih studija”, kazao je Vedran Đulabić, profesor na Pravnom fakultetu Zagrebu.

Podizanje ljestvice koju mnogi zazivaju u predizbornim kampanjama – kako parlamentarnim tako i unutarstrančkim može se odnositi i na transparentnost kada je riječ obrazovanju. Jer, bilo je primjera ministara s plagiranim radovima koji su napuštali vladu, dok neki još uvijek vode saborske sjednice.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad