Komemoracija ubijenim civilima i vojnicima NDH u Bleiburgu

Komemoracija, u organizaciji Počasnog bleiburškog voda i pod pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskoga naroda Dragana Čovića, počela je molitvom odrješenja na groblju Unterloibach koju predvodi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

"Potreban nam je otklon od svih ideologija zla, fašizma, nacizma, komunizma", rekao je Bozanić i dodao: "U našoj zemlji natopljenom krvlju važno je tražiti istinu. Ovo je polje Hrvatske nade".

https://twitter.com/tkosor/status/599527441955184640

Procjenjuje se da je stiglo oko 25 hiljada ljudi, a među njima su i vođe braniteljskog protesta, Josip Klemm i Đuro Glogoški.

https://twitter.com/tkosor/status/599518437250080769

 Među pristiglima je i Tomislav Karamarko s vrhom HDZ-a.

https://twitter.com/tkosor/status/599517988631486465

Hrvatski sabor je 2012., nakon 11 godina, ukinuo pokroviteljstvo nad komemoracijom na Bleiburgu "zbog zloupotrebe žrtava i ustaške ikonografije", ali ga je ove godine preuzela predsjednica Grabar Kitarović.

Iako je najavila da će prisustvovati središnjoj komemoraciji 16. maja u Bleiburgu, predsjednica je počast žrtvama komunističkih zločina odala u četvrtak na Bleiburgu, u Maclju i Teznom, učinivši to bez najave i prisutnosti medija. Jednako tako, sama i bez najave, u aprilu je odala počast žrtvama ustaškog režima u koncentracijskom logoru Jasenovac.

[caption id="attachment_135112" align="alignnone" width="750"]

Predsjednica poslala izaslanicu

U ime hrvatske predsjednice, počast žrtvama odat će njena posebna izaslanica Bruna Esih, Predsjednica udruženja Hrvatski križni put.

Bleiburškom tragedijom naziva se stradanje više desetaka hiljada vojnika i civila koji su se u maju 1945. htjeli predati savezničkim snagama, ali ih je britanska vojska izručila jugoslavenskoj. Neki su ubijeni na Bleiburškom polju, a mnogi su stradali idućih mjeseci u marševima danas poznatima kao ‘križni putovi’.

Grabar Kitarović je u četvrtak zapalila svijeće i položila vijence na stratištima uzduž križnog puta, istaknuvši da ima obavezu moralno osuditi režim koji je progonio i ubijao ljude.

"Zločin je zločin i nijednom se ideologijom ne može opravdati. Zato su mjesta stradanja i patnje ujedno mjesta pijeteta i spomena na sve žrtve, ali i opomena našem i budućim naraštajima koliko je važno bdjeti nad istinskom vrednotom svakog ljudskog života te koliko je važno promicati duh demokracije i suživota kao jamstva mira i bolje budućnosti", navela je Grabar Kitarović.

Premijer Zoran Milanović, predsjednik Sabora Josip Leko i ministar obrane Ante Kotromanović u petak su počast žrtvama Križnog puta odali u Teznom kraj Maribora, na mjestu masovne grobnice snaga NDH i civila pobijenih u maju 1945.

Zločini koje su komunističke vlasti počinile na kraju Drugoga svjetskog rata, kazali su premijer i predsjednik parlamenta, okaljali su "pravednu borbu", a današnja Hrvatska osuđuje sve zločine počinjene u ime bilo koje ideologije.

"Ovamo sam došao samo zbog ljudi koji su ubijeni na kraju jednog rata. To je tragičan, strašan događaj koji je jednu pravednu borbu okaljao i od toga ne treba bježati niti bježim", rekao je Milanović novinarima nakon polaganja vijenca.

Leko je kazao da su hrvatska politika i hrvatska država već osudile sve zločine počinjene u ime bilo koje ideologije. "Ovdje smo da odamo pijetet žrtvama komunističkog terora", rekao je predsjednik Sabora.

Tačan broj stradalih i dalje nepoznat

Slovenski izvori procjenjuju da je u masovnoj grobnici, bivšem tenkovskom rovu u šumi kraj Tezna bez suđenja pogubljeno od 15.000 do 20.000 vojnika i civila, većinom Hrvata. Prilikom gradnje autoceste u aprilu 1999. pronađena je ta masovna grobnica i u dijelu rova dugačkome 70 metara pronađeni su ostaci 1.179 žrtava koji su u julu te godine položeni u zajedničku kosturnicu na mariborskom gradskom groblju.

Za historičare je tačan broj stradalih na Bleiburgu i križnim putevima i dalje nepoznanica. Po riječima historičarke Martine Grahek-Ravančić, do sada učinjena istraživanja ukazuju da je u bleiburškom pokolju stradalo oko 80.000 Hrvata, a da je najdonja brojka svakako oko 50.000 stradalih.

Historičari Ivo Lučić i Nikica Barić izrazili su žaljenje što je obilježavanje Bleiburške tragedije ponovo razdvojilo državni vrh koji bi, kako poručuju, trebao biti iznad podjela i isključivosti te dopustiti da Bleiburg i "križni putevi" dobiju primjereno mjesto u historiji kako bi ih se prestalo koristiti u dnevnopolitičke svrhe.