Molekularni biolog Gordan Lauc gostujući u Novom danu istaknuo je da je čovječanstvo s ideje da uništi novi korona virus prešao na ideju suživota s virusom zbog čega su oprez i odgovornost i dalje najvažnija premisa u borbi protiv COVID-19.

“Ovaj virus se brzo širi i ponovno se može proširiti ako se previše opustimo”, rekao je Gordan Lauc u Novom danu. Komentirajući treću fazu popuštanja mjera dodao je:

“Rizik ne možemo izbjeći. Ovaj virus će ostati s nama neko vrijeme dok ne pronađemo učinkovito cjepivo. Ideja da ćemo se potpuno zaštititi od virusa je napuštena. Zemlje koje popuštaju mjere, nemaju velik porast zaraze, vjerojatno zato što su se ljudi počeli opreznije ponašati. Od prve ideje da uništimo virus, kao planet prešli smo na ideju da idemo živjeti s virusom, pokušamo imati što manje štete. Ipak, neki ljudi će biti teško bolesni, neki možda neće preživjeti, bitno je da kao društvo preživimo.”

Smatra da činjenica da neki roditelji neće slati djecu u škole i vrtiće, proizlazi iz pogrešne komunikacije:

“Ovo je očit primjer pogrešne komunikacije jer je jasno da djeci ne prijeti praktički nikakav rizik. Primjeri malog broja bolesne djece na milijune bolesnih potvrđuje da djeca nisu ozbiljnije ugrožena. Problem je da djeca mogu biti prenositelji pa je određena mjera opreza potrebna, ali ne slati djecu u škole, mislim da je u ovom trenu pogrešna odluka.”

Drugi val i ljeto

Ističe da na razini pojedinca mlađeg od 70 godina COVID-19 nije opasna bolest, no problem je brzog širenja. Virus je po procjenama zarazio 50 do 100 milijuna ljudi na svijetu i mali postotak teško bolesnih postaje nepremostivo opterećenje za zdravstveni sustav. Kaže da Hrvatska nije još imala ni prvi val epidemije jer se uspješno zaštitila epidemiološkim mjerama. Drugi se val ne može prognozirati, no Lauc smatra da će biti bolja situacija ako se vrati najesen jer ćemo o virusu znati puno više.

Također, nitko još sa sigurnošću ne može reći da će toplo vrijeme dodatno suzbiti virus, no činjenica da ga je bilo puno manje na prostorima gdje je ljeto, ukazuje na određenu sezonalnost i da ćemo na ljeto vjerojatno “imati pauzu”.

Komentirajući primjer Francuske gdje je ustanovljeno da se virus pojavio mjesec dana prije od prvog službenog otkrića, rekao je da je moguće da je i u Hrvatskoj bilo pojedinačnih slučajeva tijekom siječnja i veljače, no to bitno ne mijenja situaciju, napominjući da su teorije zavjere da je korona virus odavno tu, potpuno krive.

Lauc također smatra da nema velikog smisla postavljati granice među gradovima i općinama, a čak ni među susjednim zemljama:

“Zemlje oko nas su u sličnoj situaciji. Mi smo mala zemlja i postavljati granice između gradova, općina, Slovenije, Hrvatske, Mađarske, Austrije, mislim da nema velikog učinka na virus jer je podjednako proširen u ovim regijama. Mi kao mala zemlja ne možemo opstati ako se zatvorimo.”

Utjecaj gena

Na razinu pandemije, čini se, utječu i određene genetske karakteristike. “Ljudi su različiti, imaju različit molekularni ustroj i različito reagiramo na bolest. Postoje velike razlike među rasama, a slučajevi se znaju grupirati po obiteljima jer su na određeni način genetski slični. Genetika ima velik utjecaj, jedno istraživanje u Engleskoj pokazalo je da je oko 50% simptoma korona virusa nasljedno, određeno genima”, rekao je Lauc dodajući da razlike među krvnim grupama nisu tako velike kao što se prezentiraju.

Naglasio je da hrvatski znanstvenik Ivan Đikić s kolegama na njemačkom instituta za biokemiju radi odlične korake prema pronalasku cjepiva te da su oni kao stručnjaci sad jedini koji “nas mogu izvući iz ove situacije”. Problem s virusima je da brzo mutiraju i postaju otporni na lijekove koje razvijemo, a jedini virus za koji postoje dobri lijekovi je HIV. Razlog je taj što za HIV postoje desetine lijekova koji se mogu kombinirati prema individualnim slučajevima, a istoj se metodi nadaju i za korona virus. Istaknuo je da korona virusi općenito mutiraju manje od virusa gripe. S obzirom na to da još nema naznaka cjepivu, Lauc napominje:

“Važno je shvatiti da mi ne pokušavamo uništiti virus, ne možemo ga pobijediti, ostat će ovdje. No, možemo bitno smanjiti brzinu kojom se širi. Postoje procjene da samo svedemo normalne kontakte otprije pandemije na polovinu, već bi puno napravili. Kad bi sveli kontakte na trećinu, virus bi bio pod kontrolom. A to nije tako nemoguće. Relativno prihvatljivim mjerama udaljavanja među ljudima možemo postići da kao društvo funkcioniramo, a da se virus toliko ne širi.”

Komentirajući vlastitu tvrdnju da je ovaj korona virus jako dobra priprema za neki puno gori virus koji će tek doći, pojasnio je:

“Već 15-ak godina studentima govorim da me plaši da će se pojaviti jako zarazan i jako smrtonosan virus. Svijet je uveo radikalne mjere zbog broja smrtnih slučajeva. Sreća kod ovog virusa za ogroman dio populacije je to što on nije previše smrtonosan za mlađe od 70. Moguće je organizirati život da se zaštiti stare i bolesne, a da aktivni dio populacije nastavi živjeti. Zamislite da virus iz nekog razloga ne napada stare nego djecu, imali bismo totalnu paniku. To se može dogoditi, moramo izgraditi društvo koje će biti spremno na sljedeću ovakvu pandemiju koja možda dođe za tri, a možda za sto godina.”

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad