Hrvatski prof.dr.sc. Ivan Đikić izvijestio je da proteklog tjedna da je tim znanstvenika uspio pratiti kako se ljudske stanice mijenjaju nakon infekcije s koronavirusom te su otkrili spojeve koji su usporili ili zaustavili razmnožavanje virusa.

Zašto je bilo važno doznati što se događa s ljudskim stanicama kada virus uđe u ljudsko tijelo? Koliko smo zbog toga bliži cjepivu?

“Da bismo uopće mogli razumjeti neprijatelja moramo ga prepoznati iznutra, a to je zadaća znanosti. Znanost mora ponuditi različite strukturalne, molekularne, biokemijske putove i znanja na temelju kojih možemo stvarati nove lijekove, bolja cjepiva i bolje testove. Još uvijek mislimo da testovi koji su prisutni nisu dovoljno dobri, dovoljno specifični, tako da se na tome treba raditi i ništa od dijagnostike do terapije neće biti uspješno ukoliko ne znamo o ovom virusu maksimalne detalje”, rekao je u emisiji Zajedno za zdravlje za HRT4.

Jesu li u tome pomogla saznanja o sličnim virusima, o nekim drugačijim virusima i koliko su pomogli postojeći lijekovi i cjepiva u pronalasku ovih novih?

Upravo je to jedna od prednosti znanosti, da na temelju onoga što znamo od drugih virusa možemo stvarati bolju, bržu bazu za napredak. Da nije bilo SARS virusa prije dvadesetak godina i MERS-a, puno manje bismo znali, ali ono što je ipak istina je da smo relativno malo napredovali. SARS je vrlo brzo došao i otišao. Ali umjesto SARS-a imali smo probleme kao što su AIDS, HIV, Hepatitis B i C, na temelju tih virusa smo naučili jako puno.

Naučili smo i da bez cjepiva za RNK bazirane viruse možemo stvoriti uspješnu, djelotvornu i sigurnu terapiju. Kod HIV-a danas ljudi ne umiru iako je prije dvadesetak godina to bila jedna od najpogubnijih virusnih bolesti. Hepatitis C je također riješen kao problem prvenstveno kombiniranim lijekovima u oba slučaja. Lijekovi su stvoreni da ciljano djeluju na pojedine viruse i na taj način danas imamo kontrolu nad te dvije opasne virusne bolesti.

Koje cjepivo, kad se govori o koronavirusu, ipak trenutačno daje najbolje rezultate i koje ima najviše izgleda za primjenu?

Nepotrebno je govoriti o kompeticiji i tko ima najviše šanse. Za sada svi imaju podjednake šanse. Radi se o osam kliničkih ispitivanja cjepiva koje su razvijana, 4 u Kini, 3 u Americi, jedan u Velikoj Britaniji. Svi oni pokazuju jedan određeni napredak i svi očekujemo da bilo tko, zajedno ili pojedinačno, stvori prvo cjepivo koje će biti neštetno, koje će biti sigurno za korištenje, a imati dobar imunološki odgovor kod testiranih osoba.

Prvenstveno putem neutralizirajućih prototipa tijela kojima će se moći osigurati tzv. kolektivni imunitet kod populacije. Tko god dođe prvi s takvim podacima ili zajedničkim kliničkim ispitivanjima, svijet će biti zahvalan i vjerujem da će to biti velika pomoć u kontroli buduće pojave virusa.

Postoji dio znanstvenika koji preskaču ispitivanje na životinjama. Koliko to može biti opasno za kasnije primjenu cjepiva na ljudima?

To zvuči kao da znanstvenici imaju volju i slobodu da preskaču neka ispitivanja. To je nedopustivo, postoje strogo regulirana pravila – što je potrebno da se odobri cjepivo. U sadašnjoj situaciji kada imamo jednu globalnu pandemijsku krizu mnoge stvari su ubrzane, mnoge stvari su brže, ali nisu preskočene. Sada se paralelno radi na tome da se ispitivanje radi na volonterima, ljudima koji žele testirati da vide ima li to cjepivo koje je napravljeno štetno djelovanje i imunološki odgovor.

U studiji koja je prije dva dana prezentirana u Americi pokazano je na malom broj od 8 ispitanika, da nitko od njih nije imao štetne posljedice ili bilo kakve simptome, ali su svi pokazali stvaranje neutraliziranja protutijela u svojoj krvi. To je dobar znak, to je pozitivan znak, ali daleko od bilo čega osim što možemo reći da se sada ulazi u klinički studij, gdje će 2, 3 tisuće ljudi biti testirano i tek ćemo tada moći sa sigurnošću reći kakvo je djelovanje.

Prema tome, ne postoji nekakva velika sloboda da možemo testirati što želimo, nego se radi po pravilima regulatorne agencije. U Americi i Europi i po cijelom svijetu će na temelju podataka koje će znanstvenici dati moći odlučiti je li to dobro ili neodobravajuće cjepivo.

Tu naravno ne govorimo o eksperimentima kakve provodi američki predsjednik sam na sebi i s nekim pomoćnim lijekovima koji zapravo nisu dokazano efikasni protiv korone?

Nažalost u ovoj pandemiji vidjeli smo odlične primjere suradnje društava bazirane na znanosti i odluka koje su bile bazirane na temelju točnih podataka. I vidjeli smo suprotno, vidjeli smo jedan kaos, vidjeli smo također zemlje koje jednostavno zbog svojih unutarnjih problema, situacija, nevodstva, imaju dosta krivu percepciju što je to pandemija koronavirusom, kako se boriti protiv takve pandemije.

Onda imate ove slučajeve gdje se promoviraju lijekovi bez djelovanja, pseudoznanost, promoviraju se dezinfekcijska sredstva za nemoguće misije, tako da vam je to sve jedna slika globalnog svijeta, dobra i loša strana.

Čovjek bi rekao da se radi o prvom čovjeku najmoćnije države na svijetu, da bi to trebale biti ozbiljne poruke koje dolaze iz njegovih usta?

Amerika je jedna od vodećih tehnološko-znanstvenih sila, ali i ekonomskih sila i uistinu je začuđujuće, ne samo za nas, ali i za mnoge ljude unutar Amerike, što se sve događalo, kakve su sve izjave davane i na koji način je došlo do te komunikacije između znanstvenika koji su imali jako, jako dobre preporuke.

Radite u manjem institutu, kako ste postali uspješan lovac na viruse?

Naš institut je dio medicinske škole na Goethe sveučilišta u Frankfurtu, mi smo fokusirani na biokemiju i na molekularne mehanizme razumijevanja bolesti poput tumora i bakterijskih upala. Stvorili smo centar koji jest mali, stotinjak ljudi, većinom znanstvenika, koji su fokusirani na timski rad, kooperaciju, kreativnost, nezavisnost mladih znanstvenika.

Na temelju takve kulture koja je otvorena i spremna za suradnju, mi smo u veljači prepoznali neophodnost da sve te tehnologije koje koristimo za istraživanje tumora i bakterija moramo sada preorijentirati i pokušati razumjeti ovaj novi koronavirus. Stvorili smo vrlo blisku suradnju s virologinjom Sandrom Cisek koja radi ovdje u Frankfurtu. Stvorili smo jedan tim, biokemija s jedne strane, a virologija s druge.

Zajedničkim naporima u posljednjih četiri mjeseca uistinu smo postigli ogromne rezultate, a rezultati su takvi da radovi koje objavljujemo izlaze u najprestižnijim časopisima. Brži smo nego institucije kao što su Harvard, Stanford i mnoge druge koje stvarno imaju ogromni tehnološki napredak, ali i ljudski potencijal. A mi smo ponosni jer smo u tom jednom malom okruženju sa vrlo kvalitetnim mladim ljudima, u isto vrijeme ambijentom kulture razumijevanja i suradnje, postigli ove uspjehe.

Je li to dobar put koji nam pokazuje da bismo trebali vratiti Imunološki na one stare staze slave koje su postojale i koje su bile prepoznatljive ne samo u Hrvatskoj nego i u dobrom dijelu svijeta?

Vjerujem da je Imunološki zavod bio jedan od perjanica hrvatske znanosti u istraživanju raznih bolesti, a posebno u proizvodnji kvalitetnih cjepiva. Njihova su cjepiva bila korištena po cijelome svijetu.

Neophodno u europskoj zajednici bit će da imamo više centara koji će moći stvarati moderna cjepiva. Potrebno je da kroz europsku zajednicu dobijemo sredstva koja ćemo moći iskoristiti da se revitalizira Imunološki zavod, stručnjaka imam u Hrvatskoj.

Možete li u Vi u tome pomoći?

Ne samo ja, mnogi znanstvenici su voljni pomoći. Mi možemo pomoći savjetima, ali važno je da u Hrvatskoj imate ljude kao što je Stipe Janjić koji ima praktične stvari, koji ima ogroman rad, koji radi na imunološkom odgovoru virusa. Takvi ljudi se moraju povezati sa Zagrebom, imate Infektivnu kliniku stvarno dobrih stručnjaka.

Na čemu se više radi, na cjepivu ili lijeku protiv koronavirusa?

Najviše se ulaže u cjepiva radi toga jer cjepivom osiguravamo uklanjanje tog virusa iz šire populacije, znači cjepivom ćemo stvoriti kolektivni imunitet, da se virus više neće moći širiti s jednog domaćina na drugog, na taj način ćemo sigurno uspjeti u kompletnoj borbi protiv tog virusa.

Dok god nemamo cjepivo moramo pomagati ljudima koji su oboljeli od zaraze i tada se koriste lijekovi. Lijekovi isto imaju svoju sprečavajuću ulogu. Kao što sam rekao kod HIV-a i Hepatitisa, nekada ne uspijete s cjepivom, ali ćete uspjeti sa lijekom.

Koliko je važno staviti ovu pandemiju pod kontrolu i kad vi očekujete da bi se pandemija stvarno mogla staviti pod kontrolu?

Za sada u Hrvatskoj prva pojava virusa, prvi val je prošao dosta dobro. Kolega Lauc je dobro poentirao, možda u Hrvatskoj nismo nikad ni susreli prvi val kao što je bio u Americi jer smo vrlo ranim epidemiološkim mjerama zaustavili jednu veliku pojavu tog virusa. Imali smo takozvano izravnavanje krivulje.

Dogodilo nam se na nekoliko slučajeva proboj virusa u staračke domove, na otoke, na mjesta gdje nam se nije trebalo dogoditi, ali to je sastavni dio borbe s virusom, tako da smo mi u Hrvatskoj prošli gotovo bez prvog vala. A što se tiče drugog vala, on je jedna realnost kod svih virusnih bolesti, ali u isto vrijeme imamo veliku prednost sada.

Ja ne očekujem ogromne proboje nečega što nam se dogodilo s gripom s početka prošlog stoljeća, nego očekujem stvarno jednu pravilnu, pametnu borbu protiv nove pojave virusa. Mi znamo da je virus oko nas, jučer je bilo preko 100 000 ljudi zaraženo u svijetu u jednom danu. To vam govori koliko se taj virus brzo širi svim različitim zemljama – od Južne Amerike, Amerike, Rusije, Afrike.

U svim tim situacijama imate jako veliki broj virusa. On se opet može vratiti i u Aziju i u Europu tako da moramo biti oprezni. Ali smo sad spremni, imamo puno uspješnije metode testiranja, detektiranja tih virusa, već znamo kako se borimo tako da smo puno spremniji i ne očekujem nekontrolirani drugi val baš što se tiče Hrvatske i Europe.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad