Nakon najave gradskih vlasti da će imena najmanje 15 ulica u Beogradu, koje nose naziv po toponimima iz bivše Jugoslavije - biti zamijenjena, historičari upozoravaju da bi, prije takve odluke, trebalo dobro sagledati historijski kontekst. Dok zamjenik gradonačelnika Goran Vesić poručuje da ulica ne može nositi naziv sredine u kojoj se zatire sve što podseća na srpstvo, građani su pokrenuli online peticiju protiv promjena imena ulica.
Beogradski ćošak na kome se jedan dio historije zaustavlja – stara adresa se baca i počinje da blijedi, jer, zvanično već u četvrtak gradski odbornici će Zagorsku u Zemunu preimenovati u Ulicu Blagoja Jovovića, čovjeka koji je 1957. pucao na Antu Pavelića u Argentini – počinje drugi dio historije.
Pročitajte još
Nije to jedini ćošak na kome se planira brisanje imena ulica koja su do sada nosile nazive toponima iz bivše Jugoslavije.
“Bez obzira što iz perspektive nekoga ko živi u Hrvatskoj nemam šta tome da prigovorim, žao mi je što je Beograd umjesto da ostane bolji primjer i da pokaže da se neke stvari mogu gledati u jednoj široj perspektivi, ipak, na kraju, kreće putem kojim su brojni gradovi u Hrvatskoj krenuli još ‘90-ih godina”, navodi historičar Hrvoje Klasić.
Činjenica je da je recimo Zagreb tih ‘90-ih promijenio nazive blizu 500 ulica i da su se i drugi gradovi iz bivših jugoslovenskih republika oslobađali SFRJ sadržaja. Dok posmatraju spisak ulica kojima gradska vlast planira da promijeni ime, ovdašnji historičari upozoravaju: oprezno sa brisanjem toponima.
“Vjerovatno je u pitanju dnevno-politički momenat, da se na taj način parira tendencijama koje su možda prisutne u susjednim državama, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ali apelovao bih da se sagleda historijski kontekst određenih imena gradova ili pokrajina koje nose ulice u Beogradu i da ne ispustimo mogućnost da na taj način zaboravimo ono za šta su naši preci ratovali prije 100 i više godina, vjerujući da je to srpski ili jugoslovenski prostor”, ističe historičar Bojan Dimitrijević.
Međutim, ima i onih koji su, proučavajući historiju naziva beogradskih ulica od perioda kralja naovamo, jednostavno zaključili da je ovo samo još jedan, mali, talas, slanja historije u historiju.
“Smatram da ovo nije presedan i nešto što već nismo vidjeli čak i, koliko sam uspio da primijetim, broj ulica koji se mijenja je znatno manji u odnosu na to koliko je na primjer mijenjano 1946. godine”, kaže Bane Gajić, novinar istraživač.
Objašnjavajući zašto se gradska vlast odlučila na ovaj korak, zamjenik gradonačelnika Goran Vesić poručuje da od glavnih gradova republika bivše Jugoslavije samo Podgorica i Skoplje imaju Beogradsku ulicu.
“Moj stav je da je to pitanje reciprociteta, jer Beograd nema ulice koje nose ime po gradovima u kojima se poštuje. Recimo Beč ima Beogradski trg, a mi nemamo Bečku ulicu, Brisel ima Beogradsku ulicu, ali mi nemamo Briselsku. Red je da pokažemo poštovanje prema onima koji poštuju naš grad i našu zemlju, a ne da budemo mazohisti, i da imamo imena ulica koja su iz sredina gdje se zatire sve što podsjeća na srpstvo”, navodi Vesić.
Ranije je Zadarska ulica preimenovana u Ulicu Dobrice Ćosića, Zagrebačka u Koče Popovića, Pohorska u General Ždanovu, a sada se razmišlja da se poslednjem spisku pridodaju i Sarajevska i Mostarska ulica.
A šta kažu građani?
“Sarajevska je jedna, neće se promijeniti”.
“Francuska (ulica), Makedonska, Norveška, Solunska… Ne znam što Sarajevska da gubi naziv, bolje da su sredili ovaj trotoar”.
“Nema razloga, realno, mislim da je glupo”.
Na stotine građana već je potpisalo online peticiju da se toponimi iz bivše Jugoslavije ne skidaju sa uličnih tabli.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
