Prijedlog da se jezero Gazivode preimenuje u jezero Trump - prvo je iznijet kao šala, ali sada poprima ozbiljne dimenzije. Do prijedloga je došlo zbog nesuglasica oko naziva jezera između kosovske i srpske strane na nedavnim pregovorima u Washingtonu.

Jezero Gazivode je dio sporazuma o ekonomskoj saradnji između Kosova i Srbije, koji je postignut u Bijeloj kući, a prema kome će američki eksperti napraviti studiju izvodljivosti za korištenje tog resursa.

Gazivode se nalaze u opštini Zubin Potok na sjeveru Kosova, a manjim dijelom se prostiru u opštini Tutin u Srbiji.

Ideju da se jezero preimenuje, odnosno dobije ime američkog predsjednika Donalda Trumpa, pozdravili su zvaničnici na Kosovu ali i u Srbiji.

“Pozdravio sam prijedlog ambasadora Grenella da se jezero Ujman (Gazivode) preimenuje u jezero Trump, u čast njegove izvanredne uloge u postizanju istorijskog sporazuma za normalizaciju ekonomskih odnosa između Kosova i Srbije, kao veliki korak ka konačnom političkom sporazumu koji bi trebalo da rezultira uzajamnim priznanjem”, rekao je premijer Kosova Avdulah Hoti.

Međutim, mnogi od građana sa kojima smo razgovarali, smatraju da promjena imena nije neophodna, ali kažu da ih niko ne pita.

“To je smiješno, jezero već ima svoje ime, što bi trebalo da ga mijenjamo”, rekao je jedan od njih.

“Možda bi to bilo dobro za turizam. Pa, ono jeste dobro za turizam, ali ime ne treba mijenjati”, kaže drugi građanin.

“Najbolje da ostane Gazivodsko jezero, kao sto je bilo do sada, što mora da se mijenja. Ako prihvate svi, pa sta će. Da ga nazovu bilo kojim imenom, ko pita mene”, objašnjava penzioner.

“Ne, pa ljepše mi je Gazivode”, uvjerena je jedna žena.

“To je politika”, kratko zaključuje naš sagovornik.

Natpis koji je ove nedjelje osvanuo na mostu preko jezera Gazivode na kojem je stajalo novo predloženo ime jezera, kao i tekst “da su kosovski Srbi zahvalni sto je on donio mir”, su skinuti dan kasnije. Ne zna se ni ko je okačio, niti ko je skinuo ove natpise.

Jezero Gazivode je inače najveće jezero na Kosovu, koje je od vitalnog značaja za snabdijevanje Kosova pijaćom vodom, ali i za poljoprivredu i proizvodnju električne energije.

Brana Gazivode, koja je omogućila formiranje vjestačkog jezera oko 25 kilometara od Mitrovice, izgrađena je između 1978. i 1984. godine, radi rješenja problema nedostatka vode za stanovništvo, industriju, termoelektrane i navodnjavanje. Svaki poremećaj u snabdijevanju vodom za područje južno od rijeke Ibar mogao bi izazvati katastrofalne posljedice, upozoravaju stručnjaci.

Kao primjer oni navode obilićke termoelektrane koje bi u slučaju prekida snabdijevanja vodom iz jezera Gazivode mogle da funkcionišu samo oko 15 minuta, a onda bi potpuno zaustavile rad, ostavljajući Kosovo potpuno u mraku.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad