Uz Bjelorusiju, Srbija je jedina europska zemlja koja se nije priključila globalnim sankcijama protiv Moskve nakon invazije, unatoč želji za članstvom u EU i stalnom pritisku izvana. Bruxelles i Washington odavno pozivaju Beograd na uvođenje sankcija. No, iako se retorika Srbije u posljednje vrijeme počela mijenjati, Beograd i dalje sjedi na dvije stolice.

BBC Rusija je analizirala kakve rizike takva politika nosi za Beograd.

U osam mjeseci od početka rata u Ukrajini, EU je već odobrila osam paketa sankcija Rusiji – javnim i privatnim tvrtkama, vladinim dužnosnicima i drugima koji su bliski ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. U Srbiji su istovremeno održani novi izbori, na temelju kojih je na vlast u zemlji došla nova vlada.

Premijerka Ana Brnabić u svom inauguracijskom govoru nije spomenula ni riječ o mogućnosti uvođenja sankcija Moskvi – iako je to pitanje postavljao svaki gost koji je u proteklih šest mjeseci došao u Beograd, kako sa Zapada, tako i s istoka.

Oprezni diplomatski nagovještaji europskih partnera odavno su ustupili mjesto izravnim apelima. “Srbija treba uložiti napore u usklađivanje vanjske politike EU-a i uvesti sankcije Rusiji”, rekao je u izvješću europski povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi.

Šta ako Beograd ne uvede sankcije?

Srbija do danas nema formalnu obvezu usklađivati ​​svoju vanjsku politiku sa stavom Bruxellesa, rekao je politolog Petar Milutinović s Instituta za europske studije u Beogradu.

S druge strane, svakak zemlja koja ima kandidacijski status za članstvo u EU – a Srbija je pokrenula proceduru za ulazak u Europsku uniju i ima službeni status kandidata – prvo mora svoju diplomaciju i obrambenu infrastrukturu uskladiti sa strogim zahtjevima Bruxellesa.

S druge strane, prema odobrenoj proceduri, eventualna neslaganja oko vanjske politike EU-a i kolektivne europske sigurnosti rješavaju se naknadno: riječ je o šestoj fazi integracijskog procesa, a Srbija u nju formalno još nije stigla.

“Obveza nije zakonska, već politička i moralna. Jer ako ste već dobili status kandidata, morate dijeliti stavove i vrijednosti zajednice kojoj želite pripadati”, tvrdi Milutinović.

Bruxelles je razvio poseban model pregovora za potencijalne zemlje članice, objašnjava politolog. “Revidirana metodologija”, kako ju nazivaju europski birokrati, izgrađena je kao sustav nagrada i kazni za političke poteze u jednom ili drugom smjeru.

Ako proces određene države krene u nepovoljnom smjeru, ta bi država mogla dobiti “batinu” prije pristupanja u obliku pristupa europskim fondovima za razvoj poljoprivrede ili zapošljavanje, koji su obično dostupni samo državama članicama.

Nad Evropom se spušta nova željezna zavjesa

“Unatoč svim manama i nedostacima Srbije, Zapad još uvijek ima puno toga za ponuditi Beogradu”, rekla je Jade McGlynn, vojna istraživačica na King’s Collegeu u Londonu koja proučava kulturu sjećanja i vojnu propagandu u suvremenoj Rusiji.

Ako napredak države nije očigledan, EU može prekinuti financiranje zajedničkih projekata ili čak prekinuti pregovore o prijemu zemlje u Uniju.

“Ako Srbija i dalje bude sjedila na dvije stolice, Beograd se izlaže riziku da se europski partneri umore od toga i da zamrznu pregovarački proces”, izjavila je Natasha Wunsh, profesorica europskih integracija na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Parizu.

No, Milutinović smatra da će Bruxelles teško prekinuti pristupne pregovore, čak i ako se Beograd ne pridruži zapadnim sankcijama. “Dugoročno gledano, zamrzavanje pregovora nikome ne ide u korist”, objašnjava.

Ipak, Milutinović upozorava da se na geopolitičkoj sceni događaju tektonske promjene te Srbija ne smije “ponovno prespavati pad Berlinskog zida”. Nad Europom se spušta nova željezna zavjesa, nastaje blok zemalja potpuno odvojen od Rusije i Bjelorusije, kaže Milutinović.

Cilj osmog paketa sankcija EU je što je više moguće izolirati Rusiju od ostatka svijeta.

Stoga je i sama Europa prisiljena tražiti druge vrste i izvor eopskrbe energentima. Sve više se spominje mogućnost opskrbe ukapljenim ugljikovodikom iz Amerike, sklapaju se ugovori sa zemljama Bliskog Istoka, Sjeverne Amerike, Azerbejdžanom i Norveškom. I Srbija će morati riješiti isti problem.

Promjena u Vučićevoj retorici

26. februara – Ruska vojska prešla je granicu Ukrajine 24. veljače, pokrenuvši invaziju punih razmjera u tri smjera. Na ovo očito kršenje međunarodnog prava Beograd je reagirao gotovo dva dana kasnije. Pritom je izjava formulirana prilično oprezno: Srbija podržava teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, ali ne želi uvesti sankcije Rusiji.

2. marta – Srbija je na sjednici Generalne skupštine UN-a bila među zemljama koje su otvoreno osudile napad ruskih trupa na Ukrajinu. Vučić je ovu odluku Beograda objasnio činjenicom da Srbi “nisu smjeli šutjeti zbog povijesti”. Posebno je istaknuo da se u tekstu rezolucije koju je usvojio UN ne spominju nikakve sankcije.

4. maja – Vučić se u Berlinu sastao s kancelarom Scholzom nakon čega je izjavio da “Srbija ima ozbiljne nesuglasice s EU po pitanju sankcija Moskvi”. Ipak, Vučić je podsjetio da Beograd “jasno i nedvosmisleno” brani stav da je invazija na Ukrajinu neprihvatljiva.

“I sami smo cijelo desetljeće živjeli pod sankcijama, pa prema njima imamo poseban odnos”, objasnio je Vučić na konferenciji za novinare uvjeravajući novinare da je “Srbija vrlo dobro razumjela poruku i Njemačke i svih drugih”.

1. oktobra – “Srbija ne uvodi sankcije Rusiji, jer brani svoju politiku gdje god može, a politiku naše zemlje određuje zaključak Vijeća za nacionalnu sigurnost”, rekao je Vučić.

Sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost Srbije održan je 25. veljače. U usvojenoj rezoluciji u 15 točaka ističe se opredijeljenost Srbije za poštivanje teritorijalnog integriteta drugih zemalja, ali se navodi da će Beograd nametnuti sve sankcije “isključivo kako bi zaštitio svoje vitalne gospodarske i političke interese.”

Vučić je podsjetio da su predstavnici nekoliko zemalja pozvali Europski parlament da prekine pregovore sa Srbijom o ulasku u EU dok Beograd ne uvede sankcije Moskvi. Srbijanski predsjednik je ovakve prozivke nazvao jasnim primjerom pritiska.

No, vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta 13. listopada ipak je usvojio rezoluciju kojom poziva na nastavak pregovora o europskoj budućnosti Beograda tek nakon što Srbija pristane na sankcije koje su zemlje EU-a uvele Moskvi.

8. oktobra – Vučić je ponovio da Beograd neće uvesti sankcije Moskvi. Prema njegovim riječima, Srbija nikome ništa ne duguje i vodit će isključivo vlastitim interesima.

“Mi ne uvodimo sankcije ne zato što kupujemo plin po nižoj cijeni i ne zato što tako osiguravamo podršku Beogradu u Vijeću sigurnosti. Mi to radimo zato što poštujemo međunarodno javno pravo, poštujemo sebe i osnovna moralna načela, jer znamo što su nam sankcije učinile”, rekao je Vučić.

Beograd će to stajalište zadržati sve dok “šteta za Srbiju ne bude mnogo veća od bilo čega drugog”. Vučić je također poručio da Vlada možda u budućnosti promijeni odluku, ako uvide da drugačije više ne mogu.

Šta ako Beograd razočara Moskvu?

Sredinom oktobra zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško rekao je da bi Moskva bila razočarana ako bi joj Srbija uvela sankcije te otvoreno poručio da “svaka vlada koja se vodi nacionalnim interesima ne bi poduzela takav politički korak”.

Ipak, tokom njegovog boravka u Beogradu, srpske vlasti o tome nisu rekle ni riječi, primijetio je list Kommersant.

“Strogi zahtjevi Zapada su, očito, imali učinka. Srbija je prošli tjedan podržala rezoluciju UN-a kojom se osuđuje Ruska Federacija zbog održavanja referenduma i aneksije četiriju ukrajinskih regija”. Promijenila se i retorika srpskih lidera”, dodaje se u listu.

List također primjećuje da su u priopćenju o susretu ovog puta izostala uobičajena uvjeravanja da protiv “bratske Rusije” neće biti uvedene sankcije.

Potencijalna odluka o tome da Srbija uvede sanckije imala bi široke implikacije. “Ako Vučić odluči uvesti sankcije, Rusija i dalje ima mogućnost da podigne proputinovski val u Srbiji, okrećući stanovništvo protiv Vučića”, rekao je McGlynn.

On smatra da bi Rusija mogla na neki način kazniti Srbiju odluči li se za sankcije, a takvi bi potezi mogli Vučiću uzrokovati glavobolju. No, dodaje da ne smijemo zaboraviti da Rusija više nije tako jaka u gospodarskom, geopolitičkom i sigurnosnom smislu.

Pitanje Kosova

Jedan od temelja srpsko-ruskog odnosa jest podrška Moskve po pitanju Kosova, ali energetska ovisnost.

Milutinović kaže da se Moskva u ovom pitanju vodi vlastitim interesom. Navodi da je u zamjenu za potporu Rusije u Vijeću sigurnosti UN-a 2008. Gazprom Neft prodan po sniženoj cijeni NIS-u, monopolistu na srpskom tržištu nafte i plina.

Milutinović ističe da su to čisto poslovni racionalni potezi. “Nema emocija, nema bratskog i višestoljetnog prijateljstva. Upravo je suprotno.”

Prodaji je prethodio međudržavni sporazum Srbije i Rusije iz prosinca 2008., sklopljen u godini kada je Kosovo jednostrano proglasilo neovisnost od Srbije.

McGlynn tvrdi da Kremlj uopće nije zainteresiran za pronalazak rješenja po pitanju Kosova. “Dakle, Srbija ne može stvarno krenuti prema EU ako ne učini neke ustupke.”

“Srbija ima i druge korisne saveznike – poput Španjolske, a danas Ukrajine – koji su spremni podržati stav Beograda o Kosovu u zamjenu za puno manje ustupke”, dodaje stručnjak.

Jedno od mogućih rješenja koje predlažu Francuska i Njemačka je ulazak Kosova u UN (odnosno njegovo priznanje na međunarodnoj razini), što bi Srbiji otvorilo brži put u EU.

Ipak, prema McGlynnu, takvim prijedlozima ne treba slijepo vjerovati, jer je “glavni problem što zapadne zemlje EU-a trenutno ne žele proširenje bloka”.

“Ako Srbija napravi bilo kakve ustupke po pitanju Kosova, onda to treba učiniti samo uz određena jamstva”, uvjeren je stručnjak.

Što kažu ambasadori u Srbiji

“Beogradu nije dan rok (da uvede sankcije Rusiji), ali ovo pitanje izaziva veliku pozornost u europskim prijestolnicama, u Europskom parlamentu i općenito u Bruxellesu, jer je to pitanje koje se tiče budućnosti cijelog kontinenta, naše sigurnosti i našeg prosperiteta”, kazao je šef Delegacije Europske unije (EU) Emmanuel Joffre.

“Srbija ima dugu i kompliciranu povijest sankcija i razumijemo poseban odnos prema sankcijama. No, treba dobro sagledati svoje nacionalne interese i siguran sam da će prije ili kasnije uvidjeti da su oni na Zapadu. tio bih upozoriti Srbe da shvate da ovo nije njihova “majka Rusija”, imamo posla sa potpuno drugom Rusijom. Ako pogledate Europu, vrlo malo zemalja, mislim samo Bjelorusija i Srbija, nisu nametnule sankcije Rusiji. Pitanje je žele li oni da Srbija ostane u ovom društvu”, rekao je ambasador  SAD-a Christopher Hill.

“Vjerujem da se Srbija neće pridružiti zemljama koje ne misle na svoje nacionalno dobro i dobro svojih građana, ali smo svjesni pritiska na Srbiju da uvede sankcije. Kad je u pitanju Kosovo, clj Moskve je da se odluka donese na temelju dogovora između Beograda i Prištine i da je odluka u interesu Beograda, a to nema nikakve veze s mogućim uvođenjem sankcija”, rekao je ambasador Ruske Federacije Alexander Botsan-Kharchenko.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad