Borut Pahor, bivši predsjednik Slovenije, a danas kandidat za specijalnog izaslanika za dijalog Beograda i Prištine govorio je za N1 u vezi sa svojom kandidaturom ali i odnosima u regiji te o Bosni i Hercegovini i budućnosti zemalja Zapadnog Balkana. U razgovoru sa novinarom N1 Slovenija Mihom Orešnikom istakao je da je zahvalan što ima podršku u svojoj državi za poziciju specijalnog izaslanika te da smatra da je on osoba koja mnogo može pomoći Zapadnom Balkanu. Istakao je da ne postoji nikakav "miran razlaz" za BiH, da bi to vodilo u sukobe te da on budućnost zemalja Zapadnog Balkana vidi u EU.

Pahor ima čvrstu podršku premijera Slovenije Roberta Goloba, predsjednice Nataše Pirc Musar, kao i ministrice vanjskih poslova Tanje Fajon da postane novi specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine. Predviđalo se da će u ovom trenutku biti praktično na putu za Brisel na novi posao, ali nije.

“Prije svega želim zahvaliti predsjedniku Vlade, predsjednici Republike i ministru vanjskih poslova. Zapravo, rijetko se u slovenskoj politici događa da tako eksplicitna podrška bude tako brza i uvjerljiva kao što je to bilo u ovom slučaju. Ova moja zahvala je vrlo iskrena, tim više što imamo i različite političke poglede na neke stvari i svi ti veliki politički akteri su mogli biti neskloni mojoj kandidaturi – upravo zbog ovih očitih razlika – ali nisu. U martu sam bio pozvan u Brisel kod specijalnog predstavnika Miroslava Lajčaka, koji me pitao bih li bio voljan razmotriti nastavak njegovog rada ako bih dobio mandat Vijeća EU-a. Uzeo sam malo vremena – bio sam svjestan tada, a još više sada, svih zamki koje čekaju nekoga ko će se prihvatiti ovog zadatka, ali odlučio sam to učiniti. Znao sam da to neće ići bez podrške glavnih aktera slovenske politike. Dali su mi podršku, na čemu sam im zahvalan, ali onda se nešto promijenilo. Ne znam sve razloge zašto se to dogodilo u Briselu. Dakle, ovaj izborni postupak nije završen već u maju, kako se prvobitno govorilo. Vijeće je u junu donijelo odluku da Lajčaku produži mandat za pola godine – do 31. januara”, kazao je Pahor za N1 Slovenija.

Poruka Briselu

Istakao je da je i dalje spreman preuzeti tu poziciju ako bude imenovan.

“Briselu poručujem: Evo me, sa mojim iskustvom, postignućima, znanjem i autoritetom nekoga ko je prihvaćen i na Kosovu i u Srbiji i na Zapadnom Balkanu, kao pošten posrednik. Neko ko je na miran način riješio problem s Hrvatskom, normalizirao odnose sa Srbijom nakon što je Slovenija priznala Kosovo i došlo do zaoštravanja, neko ko je utemeljio i vodio proces Brdo-Brijuni. Mislim da neko s takvim iskustvom i blizu tih krajeva može nešto promijeniti i biti “game-changer”. Ali ako odluče drugačije, da je političar ovakvog kalibra s iskustvom premijera i predsjednika Republike možda previše ili da nije podoban jer je političar i ako se oslone na nekoga ko je diplomata, onda ću to razumjeti i poštovati i nastaviti svoj drugi posao…”

Pahor je istakao da od kandidature ne odustaje i da smatra da ima reference koje ga čine najboljim.

“Mislim da imam određene prednosti u odnosu na neke druge kandidate koje vidimo za ovu poziciju. Ali još ne mogu da vam dam sve tačne odgovore kako i kada ćemo riješiti ovaj problem. Ni imam ​​dovoljno znanja i iskustva da mogu sagledati okolnosti koje će meni kao posredniku omogućiti da napravim promjenu u igri koja je sada stala. Dakle, ne radi se samo o poznavanju činjenica i detalja. Za svoje kolege koji dolaze iz drugih krajeva vidim da možda znaju i više od mene. Ali na kraju ne znaju kako dobiti širu sliku i to ih sprječava da prepoznaju prilike koje obećavaju da se nešto može promijeniti. Ni Srbiji ni Kosovu nije u interesu da se to pitanje riješi. Barem u ovom trenutku, čini se da i Beograd i Priština shvataju da su njihovi nacionalni interesi najbolje osigurani ako se ništa ne dogodi, pogotovo ne protiv njihove volje. To je zabrinjavajuće jer nigdje ne ide. Kako izaći iz ovog začaranog kruga? Prije svega, potrebno je poštovati ono što je dogovoreno u Ohridu. Ovaj ugovor ima sva obilježja obvezujućeg međunarodnog ugovora te su obje strane dužne ispuniti načela i dogovore koji ih obvezuju – Kosovo da uspostavi zajednicu srpskih opština, a Srbija da nastavi s nekim procesima na koje se obvezala”, naveo je Pahor u intervjuu za N1 Slovenija.

O “mirnom razilaženju” i non-paperu

Pahor je istakao i to da je bitno da Srbija ide putem Evropske unije, jer samo tako se može očuvati mir na Zapadnom Balkanu.

“Kada se završi proces proširenja na Zapadni Balkan, EU mora imati Srbiju na svojoj strani. Nakon rata u Ukrajini doći će do te podjele, a ako Srbija bude na ruskoj strani, mi ćemo ovdje imati stalni problem s mirom i sigurnošću”, kazao je Pahor.

A, prijetnja po sigurnost je i stalno spominjanje mirnog razilaženja u Bosni i Hercegovini. Upravo to pitanje o mirnom razlazu je sam Pahor postavio članovima Predsjedništva BiH u jeku non-paper afere prije tri godine.

Na pitanje novinara Mihe Orešnika u vezi sa ulogom Slovenije u non-paper aferi i da li je on, kao tadašnji predsjednik Slovenije, znao išta o tome, Pahor odgovara:

“To pitanje sam postavio jer me zanimalo kakav je njihov stav o ovoj, po meni, vrlo iluzornoj i opasnoj pretpostavci da je to moguće… A mislim da bi bilo veliko podcjenjivanje moje inteligencije da sam znao za ovaj non-paper i da sa takvim pitanjima idem u otvoreni razgovor sa svim članovima Predsjedništva BiH. Kad bi čovjek znao, onda ne bi postavljao takva pitanja, koja bi se stvarno mogla zloupotrijebiti. Postavio sam ovo pitanje prije i postavio bih ga danas, jer me zanima kako se detalji odgovora na ovo pitanje mijenjaju tokom vremena. Uvijek sam se zalagao za cjelovitu BiH i tako je i danas. Ništa manje važno, ja sam bio taj koji je predložio da BiH dobije status kandidata. U početku su mnogi bili protiv toga, ali su se krajem iste godine zapalili za ovu ideju i BiH je dobila status i krenuli su pregovori”, istakao je Pahor te dodao:

“Uvijek sam bio među onima koji razumiju BiH, a za razliku od onih koji na nju gledaju više sa strane, kažem vam: bio sam prije nekoliko mjeseci na Sarajevo business forumu, za manje od mjesec dana čeka me nagrada u Mostaru, za moj doprinos razvoju – uvijek, kada sam u Bosni i Hercegovini, nađem cijeli niz ljudi koji jako dobro znaju kakav sam, i ne brinem se oko takvih pitanja. Ali ako neko želi vjerovati da sam ja imao išta s tim, ja ga ne mogu uvjeriti u suprotno – jer želi vjerovati u nešto što nije istina.”

Ispričao je i kako je 2018. godine bio “svjedok” razgovoru Thacija i Vučića o razmjeni teritorija i priči o “mirnom razilaženju”.

“Pričali su o zamjeni teritorija, a ja sam im rekao da mi se sviđa što razmišljaju van okvira, ali da mi se ne sviđa što u osnovi pristaju na etnički princip. Jer u ovoj priči između Kosova i Srbije taj bi se proces možda ipak mogao kontrolisati da se njime vrlo vješto upravljalo. Ali ako bi došlo do povratka etničkog principa na prostor Zapadnog Balkana, to bi značilo novi rat”, kazao je Pahor i istakao da ipak vjeruje da će sve zemlje Zapadnog Balkana biti dio EU, a da bi bilo kakvo razilaženje značilo sukobe.

Kompletan intervju novinara N1 Mihe Orešnika sa Borutom Pahorom pogledajte u videu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad