Operacije u srbijanskim bolnicama se otkazuju ili odlažu jer ne samo da nema anesteziologa, već više nema ni medicinskih sestara. Gosti Novog dana, predsjednica Sindikata medicinskih sestara i tehničara Srbije Radica Ilić i infektolog prof. dr. Dragan Delić slažu se da iza urušavanja zdravstva stoje loše političke odluke posljednjih 20 godina, među kojima je i Zakon o zabrani zapošljavanja iz 2013. godine.
„Dvadeset godina, ravno 20 godina, mi pričamo šta će se desiti i iz godine u godinu ne uspjavamo da nas iko čuje, ne uspjevamo ništa da promijenimo i popravimo. Jedino što uspjevamo je da opstanemo, jer država i vlast posljednjih 20 godina rade iste stvari. Donose zakone koji diskriminišu zaposlene u zdravstvu“, kazala je Radica Ilić.
Ona ističe da kada se govori o zdravstvu, govori se o ljekarima i ostalom osoblju, u koje se ubrajaju i medicinske sestre.
„Ako ste ostali može da bude svega po malo, danas toga i imamo. Danas imamo sve manje obrazovanih medicinskih sestara. Ako kupite diplomu za pola godine, ako budete spremačica u porodilištu i onda obučete bijeli mantil i porađate ženu… dosta je takvih, mi tome svjedočimo“, kazala je sagovornica N1 kako stvari stoje u srbijanskim zdravstvenim ustanovama.
Govoreći o značaju medicinskih sestara u zdravstvenom sistemu, dr. Delić se sjeća da je prvo pitanje kada uđe na dežurstvo bilo ko je sestra koja s njim radi.
„Ne može ljekar bez medicinske sestre, mi smo tim“, istakao je nekadašnji načelnik Infektivne klinike. Dodaje da sestra daje ton i atmosferu klinici i da je zanačajna za njeno funkcionisanje isto koliko i načelnik.
Profesor Delić naglašava da je suština u tome da se 2013. godine ušlo u pogrešan voz donošenjem Zakona o zabrani zapošljavanja.
Podsjeća da je 2014. godine naveo sedam negativnih aspekata koji su proizašli iz tog zakona, među kojima i to da je u tom trenutku jedna petina ljekara imala preko 60 godina, svega 2,8 posto ispod 30 godina, a da je 57 posto svih ljekara bilo u Beogradu i Vojvodini.
„Naša populacija je sve starija i starija, a zdravstveni radnici su sve više opterećeni i sve ih je manje. Kada moram da pregledam 50 do 60 pacijenata u ambulanti mogući su previdi i greške, uz sagorijevanje“, istakao je dr. Delić.
Delić dodaje da je jedna od posljedica tog zakona i partijsko zapošljavanje ljekara. Kao primjer navodi slučaj zapošljavanja u jednoj ustanovi na jugu Srbije, gdje je primljen isključivo partijski kadar.
„Mladi ljekari shvataju da ne mogu da uđu u zdravstveni sistem ako ne pripadaju partijama na vlasti“, istakao je profesor.
Loši uslovi rada za medicinske sestre
Nedostatku medicinskih sestara doprinijele su ne samo niske plate, već i loši uslovi rada. Tako postoje slučajeve da se na konkurs za posao u Kliničkom centru Srbije, na kojem se traži preko 30 sestara, javi njih desetak, od čega tri ili četiri budu primljene, a poslije mjesec dana ostanu jedna ili dvije.
„Sindikat sestara i tehničara tvrdi da je država trebalo da se uhvati u koštac s viškom nemedicinskog osoblja, tu mislim na administraciju. Dom zdravlja Aranđelovac ima sedam diplomiranih ekonomista i svi su plaćeni po sedmom stepenu stručne spreme. Ne znam ko njih zapošljava. Kao što ne mogu da objasnim kako neko postane medicinska sestra poslije pet mjeseci, tako ne mogu da objasnim kako budete ekonomski tehničar i nekom igrankom postanete diplomirani ekonomista“, navodi Ilić primjere iz prakse.
Ona kaže da je prosječna plata medicinske sestre u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (Dom zdravlja) 76.000 dinara (blizu 1.270 KM), dok u sekundarnoj zdravstvenoj ustanovi sa svim smjenskim radom, toplim obrokom i regresom ne može da pređe 90.000 dinara (blizu 1.500 KM).
Kaže da koleginice odustanu od posla kada vide uslove rada i priča da je u jednoj eminentnoj bolnici u Beogradu jedna sestra na tri odjeljenja. Dodaje da su prekvalifikovane sestrane tu na broju, a da jedna koja zna posao radi za tri preostale.
„Promjena zdravstvene politike, ne reforma“
Vremena se mijenjaju, ali politika ostaje politika, rekao je Delić. Kao veliku grešku u donošenju odluka navodi v.d. direktore. Gost Novog dana predlaže da načelu zdravstvenigh ustanova ne budu ljekari već pravnici ili ekonomisti, a da ljekari budu u stručnim tijelima uprave.
„Da se ne bave tekućim, operativnim poslovima. Na taj način bi se spriječila i korupcija jer bi se odvojili od novca“, predlaže Delić.
On kaže da je potrebno tri do pet godina da bi se zdravstveni sistem u Srbiji promijenio i ističe da on ne govori o reformama već o novoj zdravstvenoj politici.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!