Osim što je iskorištena za još jedno dnevnopolitičko prepucavanje Beograda i Podgorice, Rezolucija o Srebrenici koju je usvojila crnogorska skupština, otvorila je i pitanje odnosa Srbije prema osuđenim zločincima i zločinima. Ko targetira srpski narod i ko ga po ko zna koji put uvlači u zamku kolektivne krivice?

Crnogorci kažu – slova (u Rezoluciji) se kucaju da se genocid ne bi negirao i da bi krivci dobili ime i prezime.

Član 3 u Rezoluciji koji je usvojila Skupštine Crne Gore „osuđuje pokušaje pripisivanja odgovornosti ili krivice srpskom, bošnjačkom, hrvatskom ili bilo kojem drugom narodu za genocid, zločine protiv čovječnosti ili druge zločine, jer odgovornost može biti isključivo individualna, a nijedan narod ne može biti označen kao genocidan ili zločinački“.

Međutim, na ta slova, predsjednik Srbije izgovara riječi: „Glavu gore srpski narode“ i postavlja pitanja.

„A da vas pitam nešto, jel’ je ta Srebrenica u Crnoj Gori? Kakve veze ima Srebrenica sa Crnom Gorom? Rezolucija je razumije se opšti akt, i tu se nikakva imena i pojedinci ne spominju, već je jasno na koga ide osuda, na koga ide krivica, i to je nešto što Srbija ne može da prihvati“, poručio je Vučić.

Zašto predsjednik, koji tvrdi da je za Srbiju ključno kako da Bošnjacima pokaže koliko poštovanje ima prema njihovim žrtvama, ne vidi personalizovan zločin, već, kako sam kaže, kolektivni žig na čelu srpskog naroda?

„Ovi koji sada ovdje galame protiv rezolucije upravo rade suprotnu stvar – navlače tu kolektivnu krivicu na cijeli naš narod… Pa 99 posto ovih političara ne bi mogla da izađe sutra, jer bi izgubili matricu na kojoj opstaju i pomoću koje vladaju“, ocijenio je urednik na portalu Nova.rs Ranko Pivljanin.

Drugi poručuju da je poslije pravosnažne presude Ratku Mladiću i crnogorske rezolucije, koja jasno govori da nema kolektivne krivice, Srbija propustila još jednu priliku da se o genocidu u Srebrenici otvoreno govori. Umjesto toga, građani se ponovo guraju u zamku kolektivne krivice.

„Nažalost, naša javnost nema dovoljno informacija, već se na neki izuzetno ostrašćen način, kroz medije, naročito kroz tabloide, kroz pojedine izjave ministara koji dobiju takav zadatak da to rade, da na takav način zavaravaju svoje građane i da ih ostavljaju u mržnji“, smatra pravnik Milan Antonijević.

Podsjećamo da je prije 11 godina Skupština Srbije usvojila Deklaraciju o Srebrenici u kojoj se poziva na presudu Međunarodnog suda pravde, ali se termin genocid ne spominje. Trenutno su u parlamentu dva prijedloga rezolucije o Srebrenici: Stranka demokratske akcije Sandžaka traži osudu genocida, a u tekstu koji je kao odgovor podnieo Marijan Rističević, poslanik liste SNS-a, traži se osuđivanje zločina.