Molba Zorana Mamića da zatvorsku kaznu odsluži u BiH jučer se stigla na Županijski sud u Zagrebu. Državni tajnik u ministarstvu pravosuđa Juro Martinović kaže da se ova situacija još uvijek ne tretira kao bijeg.

“Molbu nismo vidjeli”

“U ovoj fazi još uvijek ne jer u Ministarstvu nismo dobili stav, odnosno odluku suca izvršenja Županijskog suda u Zagrebu koji će postupati nakon što mu osječki Županijski sud dostavi presudu koja je postala pravomoćna i ovršna. U ovom trenutku on to formalno i pravno nije. Teoretski postoji mogućnost da to sve bude drugačije i da stvari ne odu u tom smjeru. Molbu nismo vidjeli i ne možemo je komentirati”, rekao je državni tajnik u ministarstvu pravosuđa.

Martinović kaže da se ova situacija teoretski mogla spriječiti.

“Teoretski je moglo. Sklon sam vjerovati da su sudovi postupali sukladno zakonu, da je činjenična situacija i utvrđenja koja su imali u spisu, ponašanja  optuženika, sada osuđenika, u konkretnom postupku nije bilo takve naravi koje bi bez ikakve dvojbe moglo dovesti do zaključka da će on osujetiti izvršenje zatvorske kazne u RH”, kazao je.

Martinović navodi da za sada ne vidi razloga da se Zakon o kaznenom postupku (ZKP) mijenja jer ima “dovoljno dobre procesne alate”.

“Nema potrebe za promjenom jer bismo time sve druge građane zbog pet-šest slučajeva doveli u nepovoljnu kazneno-pravnu situaciju, a mi smo država koja se zasniva na vladavini prava i visokoj razini štićenja ljudskih prava, pa i onih protiv kojih se vode postupci i koji su osuđeni. Postoje alati međunarodno kaznene-pravne pomoći po kojima će se kazna izvršiti u nekoj od država, u ovom slučaju to je BiH”, istaknuo je Martinović.

Pojasnio je da se BiH i Hrvatska moraju dogovoriti o izvršenju kazne.

“Procedura je da se ide u sporazum o prijenosu izvršenja zatvorske kazne pravosudnog sustava BiH i to nije obvezna procedura. Nema transfera izvršenja kazne bez da se država koja je sudila i država koja bi trebala izvršavati obje usuglase o tom transferu”, rekao je Martinović.

Može li se kazna zatvora zamijeniti za novčanu?

Kazao je i što će uslijediti kada se ove dvije države usuglase.

“To je onda uobičajena procedura. Ide se u tzv. mini suđenje, postupak priznanja strane sudske odluke pred nadležnim sudom BiH gdje su oni vezani maksimalnom kaznom koja je ovdje izrečena, ne mogu ići preko toga, ne mogu dirati činjenično stanje i ostalo je u toj sferi te nekakve njihove slobode da eventualno mogu izvršiti mini-zahvati u sankciju kazne”, rekao je Martinović i dodao da se teoretski kazna može smanjiti.

Komentirao je postoji li mogućnost da se kazna služenja zatvora zamijeni za novčanu kaznu.

“Teoretski postoji sve, ali duh međunarodno-pravne suradnje u kaznenim stvarima, duh sporazuma koji imamo s BiH idu u tom pravcu da je to u biti pomoć države državi da svoj suverenitet u pogledu izvršenja kazne zatvora sprovede uz pomoć druge države. Dakle, smisao toga je to, a ne da se ide u ozbiljniji zahvat”, kazao je Martinović.