Pritisak na Vučića
EU pod pritiskom: Zašto Bruxelles šuti dok u Srbiji eskalira nasilje?

Situacija u Srbiji je napeta: svakodnevno stižu novi izvještaji o policijskom nasilju protiv demonstranata, hapšenjima i optužbama da vlast angažuje kriminalne batinaške grupe protiv vlastitog civilnog stanovništva.
Od kada je u novembru 2024. od pada nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu poginulo 16 ljudi, protesti protiv vlasti ne prestaju. Dugo su bili mirni, ali posljednjih dana nasilje na ulicama eskalira. A desničarski populistički predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sada želi još oštrije obračunati s protestima, piše Deutsche Welle.
Kako Bruxelles reaguje na najnovije eskalacije u zemlji kandidatkinji za članstvo u EU? Ambasador Evropske unije u Srbiji, Andreas von Beckerath, pozvao je u saopštenju sve strane na deeskalaciju tenzija. Svaka sumnja u prekomjernu upotrebu sile od strane policije mora biti propisno istražena.
Evropska komisija pomno prati situaciju u Srbiji. Njen stav je jasan.
"Pravo na mirno protestovanje i slobodu okupljanja mora se poštovati, a vlasti moraju zaštititi učesnike okupljanja od povreda ili nasilja", rekao je portparol Evropske komisije Guillaume Mercier.
No ova saopštenja nekima nisu dovoljna. Kritičari već mjesecima traže oštriji kurs prema srpskoj vlasti i predsjedniku Vučiću.
Kritike iz Evropskog parlamenta
Jedan od njih je evropski zastupnik Tonino Picula. Kao izvjestilac za Srbiju, intenzivno se bavi ovom zemljom. Hrvatski socijaldemokrat je u srijedu u intervjuu za televiziju N1 kritikovao to što EU ne pokazuje jedinstveniji i kritičniji stav prema Srbiji.
"EU trenutno nema ni podsticaj, ni kapacitet da se drukčije odnosi prema zlonamjernom režimu Aleksandra Vučića. Za razliku od Ukrajine, EU nema jedinstvo da ovdje izvrši pritisak", kazao je Picula.
Strateški interesi Bruxellesa, ali i Beograda, takođe bi mogli igrati ulogu u tome: 2024. godine EU je sa Srbijom potpisala Sporazum o litijumu.
Osim toga, Srbija je svoje prijateljske odnose s Rusijom vješto koristila, kaže Antigona Imeri iz Centra za evropske političke studije (CEPS) u Bruxellesu. Iz straha od približavanja Rusiji, EU je bila previše popustljiva i sada mora hitno zauzeti drugačiji ton.
Ali čak i nakon najnovije eskalacije nasilja, EU je nastavila raditi kao i obično sa Srbijom i nije eksplicitno pozvala vladu na odgovornost.
"To je iz geopolitičke perspektive razumljivo, ali postaje problematično ako se stvara dojam da se to čini na račun temeljnih vrijednosti Unije", kaže Imeri.
Takav dojam dodatno potkopava povjerenje mnogih ljudi u EU, a ono je u Srbiji ionako relativno slabo. U istraživanju Međunarodnog republikanskog instituta iz proljeća ove godine, samo 40 posto ispitanika u Srbiji izjavilo je da bi glasalo za ulazak u EU. Više od polovine u međuvremenu ne vjeruje da je EU ozbiljno zainteresovana za pristupanje zemalja Zapadnog Balkana.
EU najvažniji ekonomski partner
Međutim, ne smatraju svi stručnjaci strategiju Bruxellesa prema Beogradu problematičnom.
"Mislim da je prerano ocjenjivati stav EU o tom pitanju", kaže Nina Vujanović iz briselskog think tanka Bruegel. EU je signalizirala da prati situaciju i to treba i dalje činiti.
Umjesto vršenja pritiska, EU bi trebala koristiti ekonomske podsticaje, tako bi rizik da se Srbija približi Rusiji bio mali.
"Srbija ima mnogo veći ekonomski interes provoditi EU reforme nego se okretati Rusiji", kaže Vujanović. Zemlja je ekonomski odavno snažno povezana s EU.
Pritisak na Vučića i njegove saradnike mogao bi se izvršiti ekonomskim sredstvima: EU je obećala Srbiji 1,6 milijardi eura do 2027., međutim, ta su sredstva vezana za provedbu reformi.
"EU bi mogla odgoditi ili smanjiti ta sredstva ako utvrdi da zemlja ne ispunjava svoje obaveze", objašnjava Vujanović. Trenutno izgleda da je Srbija, kandidatkinja za članstvo od 2012., daleko od provedbe potrebnih reformi. U izvještaju EU o vladavini prava u Srbiji, objavljenom u julu ove godine, između ostalog se navodi da i dalje postoji snažan politički pritisak na pravosuđe i aktere civilnog društva, te da raste zabrinutost za sigurnost novinarki i novinara u zemlji.
Upravo protiv toga studenti i građani u Srbiji mjesecima izlaze na ulice, uprkos opasnosti da ih policija uhapsi ili povrijedi. Ako nasilje na protestima ne prestane, EU bi mogla biti pod sve većim pritiskom da zauzme jasniji stav prema Beogradu.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare