Stručnjaci: ‘Škola više nema nikakve šanse!‘ Anketa o pozdravu ‘Za dom spremni‘ šokirala; mladići sve više mrze žene...

Formalno obrazovanje sve teže konkurira utjecaju vršnjaka i društvenih mreža na stavove mladih, upozorili su stručnjaci tokom rasprave o rezultatima istraživanja političke kompetencije učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj.

Istraživanje "Politička kompetencija mladih na pragu odraslosti", koje je proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ), obuhvatilo je 1.285 učenika završnih razreda srednjih škola. Provedeno je tokom marta i aprila 2026. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku.

Istraživače su zanimali političko znanje i angažman mladih, njihovi stavovi i vrijednosti, povjerenje u institucije te načini na koje se informiraju i uče o društvenim i političkim pitanjima.

Bagić: Škola više nema utjecaj kakav je nekada imala

Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, jedan od pokretača prvog vala ovog istraživanja prije gotovo 17 godina, kazao je da je tokom godina postao znatno skeptičniji prema mogućnostima formalnog obrazovanja.

"Danas više nisam toliko uvjeren da formalni obrazovni sistem može učiniti bitnu razliku, zbog svih drugih agenasa socijalizacije koji su u međuvremenu postali puno značajniji i utjecajniji", rekao je Bagić.

Prema njegovim riječima, škola gubi autoritet u sve polariziranijem društvu, u kojem i teme poput ljudskih prava i demokratskih vrijednosti postaju predmet oštrih podjela.

Posebno je ukazao na kombinaciju vršnjačkih grupa i društvenih mreža.

"Mislim da je najveći izazov to što nastaju podskupine, džepovi, u kojima se odvija izrazito opasna socijalizacija, u kojoj se razvijaju stavovi direktno suprotni temeljnim načelima liberalne demokratije", rekao je Bagić.

"Manosfera" i radikalizacija dijela mladića

Krešimir Krolo sa Sveučilišta u Zadru osvrnuo se na razlike između stavova mladića i djevojaka.

Prema njegovim riječima, takozvana manosfera može predstavljati jednu od ulaznih tačaka prema političkoj radikalizaciji dijela mladića.

Riječ je o online prostoru u kojem djeluju influenceri usmjereni prvenstveno prema muškoj publici, a Krolo smatra da dio takvog sadržaja koristi frustracije mladih muškaraca povezane s promjenama društvenih i rodnih uloga.

Objasnio je da korisnici nerijetko počinju pratiti sadržaje o samodisciplini, vježbanju ili organizaciji života, nakon čega algoritmi mogu ponuditi sadržaj koji kritikuje feminizam i prava žena ili promovira rigidnije predstave o muškim i ženskim ulogama.

"Kad pogledate istraživanja, to je onda povezano i s biranjem stranaka i političkih opcija koje zastupaju te radikalne perspektive", rekao je Krolo.

Kao primjer naveo je razlike u političkim preferencijama mladih žena i muškaraca u pojedinim evropskim zemljama.

Govoreći o influencerima poput Andrewa Tatea, Krolo je upozorio na promociju idealizirane slike tradicionalne muškosti koja može biti izrazito kritična prema društvenim promjenama ostvarenim tokom posljednjih decenija.

Istovremeno je upozorio da medijski "mjehuri" postoje i na drugoj strani političkog spektra, odnosno da i mladi s liberalnijim i tolerantnijim stavovima često komuniciraju uglavnom s ljudima koji već dijele njihova uvjerenja.

Civilno društvo pokušava popuniti prazninu

Lucija Dumančić Jovanović iz Gonga podsjetila je da građanski i politički odgoj u Hrvatskoj nije zaseban obavezni školski predmet.

Civilno društvo, kazala je, već petnaestak godina pokušava takve sadržaje uvesti u škole kroz saradnju s gradovima i županijama.

Prema njenim riječima, iskustvo pokazuje da učenici koji nisu naročito zainteresirani za klasičnu nastavu mogu postati veoma angažirani kada se političke i društvene teme obrađuju kroz praktičan i neformalan pristup.

Kao jedan od problema navela je različit odnos uprava škola prema takvim programima.

"Ne mogu ne spomenuti otvorenost, odnosno neotvorenost samog ministarstva. Kreatori naših obrazovnih politika nisu zainteresirani za mnogo toga, odnosno provode svoju političku agendu", rekla je Dumančić Jovanović.

Velike podjele oko "Za dom spremni" i simbola iz Drugog svjetskog rata

Nalazi istraživanja ukazuju i na velike razlike među učenicima kada je riječ o odnosu prema Drugom svjetskom ratu i simbolima iz tog perioda.

Prema predstavljenim rezultatima, 59,4 posto učenika slaže se s tvrdnjom da je današnja hrvatska država izrasla i na temeljima antifašističke borbe partizana.

Istovremeno, 18,4 posto podržava zakonsku zabranu uzvika "Za dom spremni", dok se 50,4 posto učenika protivi takvoj zabrani.

Razlike postoje i kada je riječ o komunističkim, fašističkim i ustaškim simbolima.

Prema rezultatima, 51,4 posto učenika smatra da bi trebalo zabraniti javno isticanje komunističkih simbola poput crvene petokrake, dok 36,1 posto podržava zabranu fašističkih i ustaških simbola poput slova U.

Djevojke su u istraživanju pokazale veću sklonost antifašističkom narativu te češće podržavaju zabranu ustaških simbola i pozdrava.

Mladići se, s druge strane, češće slažu s tvrdnjom da je Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija bila "tamnica hrvatskog naroda".

Razlike su zabilježene i zavisno od vrste škole te obrazovanja roditelja.

Gimnazijalci i učenici čiji roditelji imaju viši nivo obrazovanja češće podržavaju antifašistički narativ i zabrane fašističkih i ustaških simbola nego učenici trogodišnjih strukovnih programa.

Većina se smješta u politički centar

Kada su učenici sami određivali svoju političku orijentaciju, 57,4 posto svrstalo se u centar, 27,1 posto na desnicu, a 15,6 posto na ljevicu.

Učenici su se u prosjeku pozicionirali nešto desnije od učenica.

Istraživanje je analiziralo i autoritarne stavove, odnosno slaganje s tvrdnjama poput onih da bi vladajućoj stranci trebalo omogućiti gotovo neograničenu slobodu djelovanja ili da se moćnim ljudima ne treba suprotstavljati.

Najniži nivo takvih stavova zabilježen je među gimnazijalcima, nakon njih slijede učenici četverogodišnjih i petogodišnjih strukovnih škola, dok je najviši zabilježen kod učenika trogodišnjih strukovnih programa.

Sličan obrazac uočen je i kada je riječ o obrazovanju roditelja – viši nivo obrazovanja roditelja povezan je s nižim nivoom autoritarnih stavova učenika.

Istraživanje je dio dugoročnog praćenja političke kompetencije mladih u Hrvatskoj, a raniji valovi provedeni su 2010, 2015. i 2021. godine.