Aleksandar Vučić nije neko ko u Crnog Gori uživa toliku popularnost da bi se kandidati mnogo dičili njime, ali se neki od njih ipak ne odriču njegove pomoći u sprovođenju kampanje. Pojedini kandidati nisu negirali da su sa Vučićem u bliskim odnosima i da imaju njegovu podršku kad su bili napadani od oponenata, kaže u razgovoru za portal N1 direktorica podgoričkog Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević, komentarišući ulogu predsjednika Srbije u kampanji za predsjedničke izbore koji se danas državaju u Crnoj Gori.

Sagovornica portala N1 smatra da je Srbija snažno prisutna na crnogorskim predsjedničkim izborima i to, kako kaže, na nekoliko nivoa.

„Srbija je odredila ko će biti kandidati za predsjednika Crne Gore time što je diskvalifikovala lidera Pokreta Evropa sad Milojka Spajića iz izborne trke, uz ono što je bila i ovdašnja vrlo neobična sinhronizacija Demokratske partije socijalista i Demokratskog fronta. Time se Srbija opredijelila za Andriju Mandića“, tvrdi Uljarević.

Dodaje da se uticaj Srbije ogleda i kroz činjenicu da je „najveći broj medija u Crnoj Gori u vlasništvu firmi iz Srbije i to onih koje su bliske srpskom predsjedniku“.

„Treća poluga je Srpska prvoslavna crkva, koja je nesumnjivo akter ovih izbora, a treba istaći i to da jedan od izraelskih savjetnika za marketinške kampanje koji radi za Vučića, kreira i Mandićevu kampanju. Dosta toga mu se priprema u Beogradu i ta kampanja izgleda veoma profesionalno i drugačije u odnosu na kampanje ostalih kandidata, a mogu se čuti i priče o ogromnim sredstvima koje je Mandić uložio u svoju kampanju. Mislim da Vučić već dugo izražava interesovanje da ima značajan dio kolača u polugama moći u Crnoj Gori. On ga ima kroz Vladu, ali želi dalje da ga širi“, uvjerena je Uljarević.

Prema njenim riječima, izborna kampanja bila je mnogo manje napeta i energična, pa čak i manje uvjerljiva od prethodnih.

„Stiče se utisak da su i kandidati i građani umorni od svega, iako mislim da će izlaznost biti veća nego na predsjedničkim izborima 2018. godine, ali sa mnogo manje žara. Kampanju karakteriše znatno niži nivo negativnosti nego što je to bio slučaj ranije. Određenih incidenata jeste bilo i oni su posljedica radikalizacije crnogorskog društva poslednjih godina, ali to nije na nivou nečega što treba da pobudi ozbiljnu zabrinost. Govorim o pokušaju sprječavanja predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića da održi konvenciju na Cetinju i u Nikšiću, kao i o prijetnjama koje se dobili kandidati Draginja Vuksanović Stanković i Milo Đukanović, ali i njegova supruga“, podsjeća naša sagovornica.

SPC će direktno podržati Đukanovićevog protivkandidata

U okviru identitetskih pitanja našla se i ovog puta Srpska pravoslavna crkva, koja je, prema mišljenju sagovornice, ne samo tema već i akter predsjedničkih izbora.

„Mitropolit Joanikije se politički opredijelio i prije nego što su izbori bili raspisani, pa je u Božićnoj poslanici eksplicitno naveo ko ne bi trebalo da bude izabran, imenujući aktuelnog predsjednika države. Uz to, u prvim redovima na konvencijama predsjedničkog kandidata Andrije Mandića mogu se vidjeti crkveni velikodostojnici, koji su se u međuvremenu sastajali sa liderima DF i po drugim pitanjima. Očekujem da i SPC bude vrlo direktna u svojoj podršci kandidatu koji, uz Mila Đukanovića, bude prošao u drugi izborni krug, naročito ako to bude Mandić“, podvlači Uljarević.

Upitana da li bi nastupajući izbori konačno mogli da donesu Crnoj Gori političku stabilnost, Uljarević kaže da će odgovor na to pitanje vjerovatno biti poznat nakon drugog kruga predsedničkih izbora.

„Posle 2. aprila ćemo znati u kom pravcu se politički kurs kreće, jer će rezultat predsjedničkih izbora umnogome odrediti ishod i vanrednih parlamentarnih izbora. S druge strane, ne bi trebalo očekivati da političke partije koje u vazduhu osećaju miris izbora ulaze u koalicije koje mogu da im donesu kratkotrajnu štetu, iako to dugoročno može da bude dobro i održivo rešenje u javnom interesu. Upravo iz tog razloga nismo imali situaciju da su se pravile koalicije sa jasno određenim principima, već su svi kalkulisali koliko im nešto može donijeti koristi ako izbori budu raspisani sutra ili prekosutra“, zaključuje Uljarević.