Odvjetnica Vanja Jurić bavi se medijskim zakonodavstvom, a ujedno je i Indexova odvjetnica. S našim reporterom Zoranom Peharom razgovarala je o govoru mržnje, kako se on definira i što premijerove olake izjave o govoru mržnje donose u javni prostor.
Je li jučerašnja Indexova anketa u kojoj su pitali čitatelje da se izjasne jesu li ljudi ili članovi HDZ-a govor mrženje? Odvjetnica Vanja Jurić je jasna – ne to nije govor mržnje.
“Ne radi se o govoru mržnje. Ne radi se čak niti o izražavaju koje ispunjava neke temeljne karakteristike govora mržnje. Radi se o jednoj političkoj kritici, jednom političkom komentaru vladajuće stranke koje je u cijelosti zaštićeno jamstvom slobode izražavanja. Mislim da to nije samo moj stav, nego nešto što je prilično jasno u pravnoj struci. To je pojam koji je više puta javno objašnjavan i pojašnjavam jako detaljno, tako da bi sada već trebalo biti prilično jasno o čemu se radi kada govorimo o govoru mržnje”, jasna je Jurić.
Banalizacija pojma govora mržnje
Kako se definira govor mržnje? “U pravnim izvorima ne postoji jasna definicija govora mržnje, ali u praksi je prilično jasno o čemu se radi. Radi se o govoru koji je izrazito mrzilački i napadački nastrojen prema određenoj skupini ljudi ili pojedincu koji je pripadnik te skupine, a koja se veže za neku od diskriminacijskih osnova – bilo da se radi o spolu, rasi, dobi, nacionalnost ili bilo čemu sličnom. I taj mrzilački napad je upravo usmjeren na pojedinaca ili grupu zbog te njihove karakteristike. To je jako važno za znati. Očekivala bih da bi taj pojam već trebao biti potpuno jasan u hrvatskoj javnosti”, kazala je.
Dodala je i da ju je jako iznenadila premijerova reakcija. “Zato me jako iznenadila reakcija premijera i vladajuće stranke koji su tako olako koristili pojam govora mržnje, što je jako ozbiljna stvar i zapravo se na ovaj način doprinosi banalizaciji tog pojma i njegovom korištenju na potpuno pogrešan kako bi se diskvalificirali neki protivnici u javnom prostoru, što je jako štetno za govor mržnje generalno i njegovo suzbijanje u Hrvatskoj”, dodala je.
Jedno je govor mržnje, drugo je kritika
Jurić naglašava da je izrazito važno napraviti distinkciju između govora mržnje i kritike vladajućih. “Mislim da je naš glavni zadatak i da je užasno važno napraviti razliku između govora mržnje, onoga što govor mržnja doista je i neke kritike vlasti ili kritike bilo čega drugog. Čak kad je jako strastveno, da znamo da i jedno i drugo nisu isto, da je poistovjećivanje govora mržnje s kritikom izuzetno, izuzetno štetno i za slobodu izražavanja i medijske slobode, ali u konačnici i za žrtve govora mržnje koji su njemu izloženi”, jasna je odvjetnica.
Vladajući su tu da nas predstavljaju, kaže Jurić. Oni imaju veliku odgovornost, ali i velika prava, stoga su puno izloženiji kritici i za nju otvoreniji.
“Vladajući su izabrani da nas prezentiraju, nose izuzetne odgovornosti, velike ovlasti, samim time izuzetno velika prava i koji u tom smislu moraju biti puno otvoreniji za kritiku koju primaju. To su neki temelji demokratskog društva, ne samo u Hrvatskoj, nego svugdje u svijetu i za kvalitetnu javnu debatu, za kvalitetno provođenje svih demokratskih načela izuzetno je važno da vladajuća stranka i osobe koje su na vlasti mogu primiti kritiku, neovisno o tome kakva ona je i da znaju reagirati na puno bolji način nego što se to dešavalo proteklih dana”, zaključuje odvjetnica.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!