Članovi Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, većinom glasova, podržali su inicijativu o prieispitivanju toga da li je predsjednik države Milo Đukanović prekršio Ustav tokom nedavnih događaja na Cetinju. Inicijativu je predložila Socijalistička narodna partija (SNP).

Prijedlog je podržalo sedam članova Odbora iz parlamentarne većine, dok je šest iz opozicije bili protiv.

Dešavanja na Cetinju

Inicijativa treba da prođe i Skupštinu, a odluku o postojanju ili nepostojanju povrede Ustava donosi Ustavni sud. Predsjednika Crne Gore Skupština može razriješiti kada Ustavni sud utvrdi da je povrijedio Ustav.

Dragan Ivanović iz SNP-a, koji je i predlagač, kazao je tokom sjednice da su u toj partiji odlučili da pokrenu postupak za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović povrijedio Ustav jer su, kako je naveo, dešavanja na Cetinju proizvod ponašanja predsjednika Mila Đukanovića.

“U Crnoj Gori, kada je trebalo obezbijediti mir, predsjednik države koji je trebao da bude neko kome je najviše stalo da se održi javni red i mir i jedna vjerska zajednica ustoliči mitropolita, on je pristupio pozivu građana da se toga dana pojave na Cetinju insistirajući da će to biti razlog da se i on pojavi tamo, što je dalo za povod velikom broju građana da se i oni slijedeći njegov primjer tamo pojave. To je usložilo javni red i mir”, kazao je Ivanović.

Ako tim aktivnostima, kako je dodao, rukovodi predsjednik države i njegov savjetnik to, kaže, dovodi do straha da će se desiti nešto što nije dobro za građane Crne Gore.

Pitao je da li bi dešavanja bilo u toj mjeri da Đukanović nije pozivao da se dođe.

Poslanik Demokrata Vladimir Martinović kazao je da je zahtjev opravdan jer je, kako je kazao, predsjednik povrijedio neke članove Ustava.

“Poražavajuće je da neko ko treba da štiti Ustav prvi krene njegovo rušenje“, kazao je Martinović.

Inicijativa kaže ima pravnu i političku dimenziju.

Poslanik DPS-a Predrag Sekulić kazao je da su motivi za pokretanje inicijative isključivo politički.

“A to je mržnja prema DPS-u i predsjedniku Đukanoviću”, kazao je Sekulić. On je dodao da je čudno da se sada poslanici većine pozivaju na odvojenost države i crkve kada je vlada nastala u jednom manastiru.

“Insistiranje na Cetinjskom manastiru došlo je iz Beograda. Tu moramo da tražimo krivca za dešavanja na Cetinju”, kaže Sekulić.

Odgovornost za dešavanja na Cetinju je prema Sekuliću, na Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) i Vladi Crne Gore i dodaje da je ne treba prebacivati odgovornost na predsjednika.

Andrija Popović, poslanik Liberalne partije, inicijativu je nazvao političkom ujdurmom.

“Svi znamo da je besmisleno sve ovo. Nema tog Ustavnog suda koji bi mogao da uskrati povjerenje predsjedniku zbog nekih izjava, ali ovo je sve pokazatelj dokle ide politički marketing i politička demagogija“, kazao je Popović.

Uzrok svega je, kaže, SPC.

“Oni provociraju i unose nemir u Crnu Goru i mitropolit Joanikije je prvi mitropolit SPC koji je ustoličen u nezavisnoj Crnoj Gori”, kazao je Popović.

Podrška inicijativi

On je pozvao da se inicijativa povuče, jer se i na taj način Crnoj Gori nanosi šteta na međunarodnom planu.

Poslanik DF-a Milun Zogović dao je podršku inicijativi i izrazio očekivanje da će se postupak završiti razrješnjem Đukanovića jer je, kako je kazao, on to više puta učinio.

SNP je u obrazloženju inicijative naveo da je Đukanović 28. avgusta na Cetinju kazao da “nije pametno insistirati na ustoličenju u tom gradu, već je pametno to izmjestiti iz Cetinja i obaviti u nekom od mnogobrojnih hramova u drugim gradovima”.

“Nadam se da neću biti u situaciji da 5. septembra budem na Cetinju, tamo gdje budu Cetinjani i gdje je većinska Crna Gora, gdje se brani dostojanstvo države”, rekao je Đukanović.

U SNP-u smatra da je takvim postupanjem Đukanović grubo povrijedio član 14. Ustava Crne Gore koji propisuje da su vjerske zajednice odvojene od države, kao i da su one ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova.

Ustavom je predviđeno da postupak za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav može pokrenuti Skupština, na prijedlog najmanje 25 poslanika.

Odluku o postojanju ili nepostojanju povrede Ustava donosi Ustavni sud.

“Predsjednika Crne Gore Skupština može razriješiti kada Ustavni sud utvrdi da je povrijedio Ustav“, piše u Ustavu.