Reporter N1 u Pionirskom parku: Porodice uživaju u prostoru koji im je bio oduzet, najavljena "Ivkova Slavija"

Pionirski park nalazi se između Novog dvora, u kojem je smješteno Predsjedništvo Srbije, i Doma Narodne skupštine, preko puta Trga Nikole Pašića.

Kako je javio reporter N1 Veljko Pajović, građani i aktivisti tokom dana su radili na uklanjanju otpada i vraćanju parka u stanje u kojem je bio prije postavljanja šatora.

U akciju su se uključili i radnici gradskih komunalnih preduzeća "Gradska čistoća" i "Zelenilo Beograd".

Pajović je razgovarao s Bojanom Simišićem iz organizacije Eko straža, koji mu je rekao da su komunalna preduzeća uklonila krupni otpad zatečen na ovom prostoru.

Prema riječima reportera, u parku su zatečene različite vrste otpada i predmeta, a tokom prethodne noći izgorjela su i dva ili tri šatora. Situacija je u međuvremenu stavljena pod kontrolu.

Snimatelj N1 Aleksandar Cvrkotić prethodne noći, oko 23 sata, bio je među prvima koji su ušli u jedan od šatora i zabilježili stanje u kojem se prostor nalazio.

Aktivisti poručuju: Zaboravimo naziv "Ćaćilend"

Pajović je podsjetio da je prostor, kolokvijalno nazvan "Ćaćilend", uspostavljen 6. marta prošle godine, kada su se u parku počele okupljati pristalice tadašnje vlasti Aleksandra Vučića.

Prema njegovim riječima, aktivisti sada pozivaju da se prestane koristiti taj naziv i da se prostoru vrati njegovo ime – Pionirski park.

"Poruka aktivista i dogovor je da vratimo naziv koji ovom parku pripada, a to je Pionirski park", naveo je Pajović.

Podsjetio je i na historiju ovog prostora, koji je nekada bio poznat kao Dvorski park, a ranije i kao Kraljeva bašta.

Roditelji s djecom ponovo na igralištu

Reporter N1 opisao je atmosferu u parku, u kojem su se nakon akcije čišćenja okupili brojni građani.

"Ovdje se čuje muzika, prosto jedna vrsta katarze. Ljudi osjećaju dah slobode, duh zajedništva. Jednostavno, oni su u prostoru koji pripada svim građanima", kazao je Pajović.

Posebno je istakao prizore iz dijela parka u kojem se nalazi dječije igralište.

Na ljuljačkama i penjalicama ponovo su se igrala djeca, dok su se roditelji i drugi građani okupljali u prostoru kojem, kako je naveo, dugo nisu mogli slobodno pristupiti.

"Beograđani su ovo dugo čekali. Bilo je često primjedbi unazad godinu i po dana zašto niko ništa ne preduzima da ovaj park oslobodi", rekao je reporter N1.

Pajović je iznio i kritike na račun ranijeg prisustva policije u ovom prostoru, ocijenivši da su osobe koje su boravile u parku imale njenu podršku, iako bi policija, kako je istakao, trebala štititi zakon i građane.

Očekuje se nastavak uređenja parka

Nakon građanske akcije čišćenja očekuje se da gradske službe narednih dana nastave radove kako bi park bio u potpunosti osposobljen za svakodnevno korištenje.

Pajović je izrazio nadu da se slične situacije više neće ponavljati u Beogradu, Srbiji ili bilo gdje drugo, naglašavajući važnost građanske kontrole vlasti i uloge profesionalnih medija.

"Ostaje samo želja da se više nikada ovakve stvari ne dogode u Beogradu, u Srbiji ili bilo gdje. Da shvatimo zašto je važno da građani budu ti koji će uz pomoć profesionalnih medija kontrolisati svaku, pa i novu vlast u Srbiji", poručio je.

Prisjetio se i vlastite objave na društvenoj mreži X, nekadašnjem Twitteru, koju je napisao dok je park bio zauzet šatorima.

"Bojim se da ovim parkom više nikada moja noga neće kročiti", napisao je tada, a sada je, kako je rekao, moguće da će sve biti potpuno drugačije.

"Pionirski park vraćen je građanima Beograda", zaključio je Pajović.

Slavlje izborne pobjede nastavlja se na Slaviji

Dok su građani boravili u Pionirskom parku, u Beogradu su nastavljene pripreme za proslavu pobjede Studentske liste na parlamentarnim izborima.

Prema podacima koje je u javljanju naveo reporter N1, Studentska lista osvojila je 141 od ukupno 250 poslaničkih mandata.

Nastavak proslave najavljen je na Slaviji od 19 sati, na istom mjestu gdje je 22. oktobra održan veliki predizborni skup Studentske liste.

Pajović je atmosferu višednevnog slavlja opisao i uz šaljivu aluziju na djelo Stevana Sremca "Ivkova slava", poručivši da bi se u ovom slučaju moglo govoriti o "Ivkova Slavija".