Trideset godina od "Oluje": "Uzajamno priznanje žrtava teško jer su na vlasti političke opcije koje su bile i za vrijeme rata"

U toj i još pet ratnih operacija, ubijeno je 1170 civila, od toga 1055 srpske i 60 hrvatske nacionalnosti, te 918 vojnika. To su poslednji i do sada najcjelovitiji podaci koje je pred godišnjicu objavila nevladina organizacija “Documenta” iz Zagreba. Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam i Vesna Teršelič koja je na čelu nevladine organizacije "Documenta" govorili su za N1.

"Svaka žrtva ima ime i prezime, ali nije dobro što se kod nas govori samo o našim žrtvama, a u Hrvatskoj samo o njihovim žrtvama. Svaka žrtva zaslužuje pijetet zbog toga što su stradali u jednom ratu u kome su civili bili glavne žrtve. Na ovim prostorima, u četiri države koje su umiješane u ratne sukobe, ne postoje ni trunka spremnosti za uočavanje sa prošlošću. Svaki put se spominju naše žrtve, da su naši koji su učestvovali u zločinima heroji, a oni drugi su zlikovci. Tako da na toj osnovi pominjanja nema, obnove razumijevanja i povjerenja. Nažalost, to se svaki put zloupotrebljava za unutrašnje potrebe, kod nas kako bi se skrenula pažnja sa protesta koji traju već devet mjeseci, a u Hrvatskoj da bi se homogenizovalo biračko tijelo", objašnjava Popov.

Navodi da je teško uzajamno priznati žrtve, prije svega jer su u Srbiji i Hrvatskoj na vlasti političke opcije koje su bile i za vrijeme rata, u Srbiji čak i personalno.

"Problem je u tome što ako bi oni počeli taj proces, morali bi da priznaju i sopstvenu odgovornost ili odgovornost stranaka na čijem se čelu nalaze, jer su one bile te koje su učestvovale u izazivanju ratnog sukoba, ali i tokom ratnog sukoba kada su bile na vlasti", navodi.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad