Olimpijski muzej u Sarajevu koji čuva vrijedne uspomene na XIV Zimske olimpijske igre, koje su od 8. do 19. februara 1984. godine održane u ovom gradu, nizom sadržaja obilježava značajnu obljetnicu, 40 godina od održavanja ove sportske manifestacije.
Kao i prethodnih godina, od 8. do 19. februara, bit će organizirani dani otvorenih vrata, kada će posjetitelji u periodu od 10.00 do 18.00 sati besplatno moći pogledati stalnu postavku i dodatne izložbe koje Muzej organizira povodom 40. godišnjice Sarajevske olimpijade.
Direktorica JU Gradski muzeji Sarajevo u sklopu koje je i Olimpijski muzej Senka Ibrišimbegović je u razgovoru za Fenu kazala da su već 29. januara imali jednu izložbu, koja je na neki način arhivska izložba rekvizita koji nisu u stalnoj postavci muzeja, a donirani su od učesnika Sarajevske olimpijade Olimpijskom muzeju.
“Tako da smo pokazali njih i pokazali smo određene postere, odnosno plakate, koje smo napravili povodom 40. godišnjice, gdje smo izvukli određene arhivske fotografije, koje nisu izložene u muzeju. Također smo inaugurirali formiranje biblioteke Olimpijskog muzeja, sa našim posebnim gostom, koji je prvi internacionalni gost koji je došao u Sarajevo za ovu godišnjicu”, kazala je Ibrišimbegović.
Dodala je da se radi o Markusu Osterwalderu, historičaru olimpijskih igara, koji je osnovao i Udruženje olimpijskih historičara u Švicarskoj. Pojasnila je da se oni bave proučavanjem svega onoga što su olimpijske igre u cijelom svijetu, od svog postanka do danas.
Također, Markus Osterwalder je i grafički dizajner.
“On je napravio jako vrijednu publikaciju, gdje je sumirao sav grafički dizajn svih olimpijskih igara u dva toma knjige “Olympic Games: The Design”, koju je poklonio Olimpijskom muzeju. Na taj način smo, sa tom njegovom knjigom napravili kamen temeljac za muzejsku biblioteku”, navela je Ibrišimbegović.
Želimo, dodala je ona, da otvorimo muzej za sve istraživače, mlade, one malo starije, za sve koji se interesuju za ovu temu i koji istražuju na temu olimpijskih igara, olimpijskog duha i olimpijskog naslijeđa.
“Trudimo se da budemo, na neki način, uključeni u djelovanje u zajednici na više nivoa. Ne samo da dolaze posjetioci da vide što su to artefakti koje imamo u muzeju, već da budu tu da istražuju, da uče o svemu što je Sarajevska olimpijada i što je olimpijski duh uopšte”, ističe Ibrišimbegović.
Napomenula je da će na obilježavanje 40. godišnjice ZIO ‘84. u Sarajevo doputovati i učesnici ovog velikog događaja, sportisti koji su tada bili uspješni u sportovima u kojima su se natjecali.
Između ostalih, trebali bi doći alpski skijaš Jure Franko koji je na Olimpijadi osvojio srebrenu medalju u veleslalomu, Katarina Witt koja je osvojila zlato u umjetničkom klizanju, kao i Jayne Torvill i Christopher Dean, zlatni olimpijski par u umjetničkom klizanju iz 1984. godine, koji će imati revijalni nastup u Skenderiji. Trebao bi doći i skijaš Bojan Križaj kao i brojni drugi gosti.
Najavila je i dvije izložbe. Jedna je u saradnji sa Historijskim arhivom BiH koji ima dosta dokumentacije vezano za samu kandidaturu za organiziranje olimpijskih igara tada, sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
“Također, imat ćemo zanimljivu izložbu u Olimpijskom muzeju, koja će biti organizirana da promovira olimpijsko naslijeđe. Bavimo se tim olimpijskim naslijeđem, propitujemo njegovu današnju svrhu i upotrebu. Govorim o fizičkom olimpijskom nasljeđu. Imat ćemo i izložbu hotela Holiday Inn 9. februara”, navela je Ibrišimbegović samo neke od predviđenih sadržaja.
Obilježavanje 40. godišnjice Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu zasigurno će privući i veliki broj turista, ljubitelja zimskih sportova, koji će baš u ovom periodu pohoditi glavni grad BiH, a pored olimpijskih ljepotica Jahorine, Bjelašnice, Igmana i Trebevića, nezaobilazna destinacija je svakako i posjeta Olimpijskom muzeju.
Ibrišimbegović kaže da su već prošlog ljeta imali osjetan porast posjetilaca. Najviše su bili prisutni posjetioci iz regiona – Slovenije, Hrvatske, Srbije, Makedonije i Crne Gore.
“Pored tih turista, primjetimo da imamo dosta i internacionalnih turista koji su sa azijskog kontinenta, što nije bilo toliko uobičajeno da ih viđamo često u našem muzeju. Tako da vidimo Japance, Korejce, Kineze, dolaze, i to nam je drago. Također, imamo dosta i evropskih turista, tu su Francuzi u zadnje vrijeme zato što i oni ove godine imaju olimpijadu. Imali smo nekoliko novinara koji su dolazili, novinarka časopisa Le Figaro je bila tu, napravila veliku reportažu koja je objavljena krajem januara”, navela je direktorica Olimpijskog muzeja.
Također, gosti koji su došli u BiH i u Sarajevo u toku zimskog razdoblja da skijaju ili na Jahorini ili na Bjelašnici dolaze u Sarajevo da posjete Olimpijski muzej.
Ibrišimbegović je govorila i o budućim projektima koje planiraju realizirati.
“Pored toga što smo otvorili simbolično tu biblioteku koja će služiti za istraživanje olimpijskih igara, uvidjeli smo da se dosta dokumentacije nalazi na različitim lokacijama. Gospodin Osterwalder je, zajedno s nama, posjetio arhiv u ZOI-u. U Zetri se nalazi veliki broj dokumentacije koja je samo u fizičkoj formi tu smještena, nije digitalizirana. Također, Historijski arhiv BiH ima dosta dokumentacije o Olimpijadi, koja je također u fizičkoj formi prisutna”, kazala je Ibrišimbegović.
Dodala je kako imaju ideju da, zajedno sa Osterwalderom, rade na razvoju digitalizacije svih ovih materijala koje žele da sumiraju i da oni budu dostupni kao digitalna baza podataka u Olimpijskom muzeju.
“To je jedan veliki projekt, sigurno će trajati, ali mislimo da je to budućnost, da se ti dokumenti očuvaju i sačuvaju, ali i da budu dostupni na jednom mjestu. To je nešto što je nužno, što se mora desiti u narednim godinama”, navela je Ibrišimbegović.
Na kraju je iz Olimpijskog muzeja, koji čuva duh i tradiciju Olimpijskih igara, poručila da svi trebamo da cijenimo i budemo svjesni vrijednosti koje Sarajevo ima kao olimpijski grad u toj mreži olimpijskih gradova u svijetu.
“Da je to jedna vrijednost koja ne treba da bude nešto što je prošlost, nego je to nešto što je vrijedno za naše buduće generacije. Dakle, trebamo da učimo djecu o vrijednostima i važnosti sporta u njihovom svakodnevnom životu.
Također, umjetnosti koja je zajedno sa sportom, taj jedan univerzalni jezik koji, pored toga što ima možda neke kompetitivne karakteristike, zapravo one su pozitivne, one razvijaju duh, one nas inspirišu da budemo bolji, da se trudimo da zajednici doprinesemo sa nekim ljepšim i boljim vrijednostima.
Mislim da je to nekako poruka i mira, jer zapravo trebamo da želimo da se bavimo lijepim stvarima, sportom, umjetnošću i da to prenosimo na naše mlađe generacije. Taj olimpijski duh je zapravo taj duh, po meni, mira i ljubavi”, poručila je Ibrišimbegović na kraju razgovora za Fenu.
PROČITAJTE JOŠ:
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!