2 miliona dolara po brodu i 500 milijardi profita? Iran bi mogao dobro naplatiti rat sa SAD-om i Izraelom

Naftni tankeri su nekada plovili sredinom Hormuškog moreuza. Ali od 28. februara, nakon napada Izraela i SAD-a na Iran, svi koji su pokušavali preći plovni put širok 21 milju morali su ići zaobilaznim putem.

U onome što je postalo poznato kao "Teheranska naplatna kućica", plovila sada moraju krenuti bliže iranskoj obali, probijajući se između ostrva Qeshm i Larak.

Dolar po barelu

Vlasnici brodova zatim prolaze kroz složen - i skup - proces pregovora. Prvo, prema Bloombergu, dužni su obavijestiti posredničke kompanije povezane s Korpusom islamske revolucionarne garde (IRGC) o teretu broda, odredištu i krajnjem vlasniku.

Iran zatim naplaćuje najmanje 1 dolar po barelu, a stopa raste u skladu s percipiranom prijateljskom nastrojenošću nacionalnog operatera.

Naknade se moraju plaćati u kineskim juanima ili kriptovaluti. Prosječna cijena za jedan tanker za naftu je 2 miliona dolara (1,5 miliona funti). Ako sve bude odobreno, brodovi IRGC-a će konačno pružati pratnju u i iz "naplatne kućice", piše Telegraph.

Neki analitičari vjeruju da bi to moglo zaraditi čak 500 milijardi dolara (377 milijardi funti) za pet godina.

Ovaj sistem predstavlja najveću iransku pobjedu od rata sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom, smatraju stručnjaci.

Ako ostane na snazi, mogao bi Teheranu zaraditi stotine milijardi dolara i fundamentalno preoblikovati i Bliski istok i pomorsku trgovinu širom svijeta. Ta perspektiva čini njegov dugoročni opstanak malo vjerovatnim, rekli su analitičari za Telegraph.

"Iran je naučio kako da drži globalnu ekonomiju u talačkoj situaciji", rekao je Petras Katinas, istraživački saradnik u londonskom think tanku Royal United Services Institute.

U ponedjeljak je Iran obavijestio SAD da će pristati samo na trajni mirovni sporazum, a ne na 45-dnevno primirje.

I to bi učinila samo ako bi se dozvolilo da učvrste "naplatnu rampu", dijeleći profit s Omanom, zaljevskom zemljom na suprotnoj obali.

Trump i naplata rampa

U nekim trenucima, Donald Trump se činio privučenim idejom da sam upravlja naplatnom rampom, umjesto da otvara slobodan prolaz.

"Šta kažete da mi naplaćujemo cestarinu?", rekao je ove sedmice. "Radije bih to uradio nego da im dozvolim da je imaju. Zašto ne bismo? Mi smo pobjednici. Pobijedili smo".

Neke zemlje bi mogle biti prisiljene platiti izvoznu taksu u početku, rekao je jedan diplomatski izvor iz Zaljeva za The Telegraph.

Abu Dhabi, Katar i Bahrein nemaju alternativne cjevovode, a zalihe tečnog prirodnog plina mogu se isporučivati ​​samo brodovima.

Nacije poput Indije mogle bi slati vlastite tankere kroz moreuz kako bi prikupljale naftu i plin, snoseći troškove "naplate cestarine".

Ali vremenom, zemlje Perzijskog zaljeva neće tolerisati sistem koji usmjerava ogromno bogatstvo prema neprijateljskom režimu koji je već uništio dijelove njihove kritične infrastrukture, rekao je diplomatski izvor.

Ogromna zarada za Teheran

Hugo Dixon, kolumnista Reutersa, procijenio je da bi Teheran mogao zaraditi 500 milijardi dolara u narednih pet godina, ubirući profit onoliko dugo koliko je potrebno za izgradnju novih naftovoda.

Čak i djelić te sume bi iransku naciju doveo do regionalne dominacije. To bi omogućilo IRGC-u da obnovi vojsku.

"Ne mislim da se ovaj rat može završiti ako Iran još uvijek vodi 'naplatnu rampu'", rekla je Ellen R. Wald, nerezidentna viša saradnica u Globalnom energetskom centru Atlantskog vijeća sa sjedištem u Washingtonu.

Rekla je da "Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati i druge zemlje Perzijskog zaljeva ne mogu to tolerisati" i da će na kraju "morati izgraditi vojsku i boriti se".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad