Zatvaranje Haškog suda zauzima bitno mjesto u izvještavaju svjetskih medija kao važan dan za pravdu i žrtve. Rad suda se ocjenjuje pozitivnim, ali i ne završenim, jer će biti nastavljen kroz rad posebnog Mehanizma, ali i Međunarodnog krivičnog suda.
Svjetski mediji su posvetili značajnu pažnju zatvaranju Haškog suda. Ono što se posebno ističe je da je ovaj sud prvi nakon Nirnberga i Tokija bio nadležan za suđenja za najteže ratne zločine uključujući genocid. Washington Post navodi riječi bivšeg haškog tužioca David Scheffer o važnosti rada Suda:
“Nadam se da nije zatvorena knjiga o srpskom učešću iz Beograda, te se također nadam da će istoričari nastaviti istraživati ovo pitanje – što je detaljnije moguće”.
Također navode i riječi Paddyja Ashdowna koji je izjavio kako je lidere, komandante srpske artiljerije više bilo strah optužbi iz Haaga nego NATO-ovog bomabardovanja. Britanski Guardian upozorava da je cilj rada ICTY-a bio da se dovede do univerzalne jurisdikcije pod kontrolom Međunarodnog krivičnog suda te navode riječi bivšeg tužioca Geoffreyja Nicea:
“Moj opšti utisak o Haškom tribunalu najviše ima veze sa onim što se dogodilo u Srebrenici. Izdaja SAD-a, Velike Britanije i Francuske, kako djeluje, dovela je do humanitarne noćne more, dok holandskim mirotvorcima nije rečeno da su ostavljeni na cjedilu. Ukoliko je tako bilo, te moćne države su sigurno otkrile Miloševiću da ako bosanski Srbi zauzmu Srebrenicu da više neće biti vazdušnih udara”.
Human Rights Watch u opširnoj analizi o dešavanjima u Bosni i Hercegovini, te na Kosovu, prenosi iskustva njihovih izvještača, ali i stranih novinara koji su po prvi put posjetili logore u Bosni i Hercegovini.
“Međutim, dugotrajne istrage i neumorna zagovaranja, uključujući ubjeđivanje Evropske unije u cilju uslovljavanja približavanja Hrvatske i Srbije njihovom saradnjom sa sudom, dali su izvanredne rezultate: 161 optuženi, glavni i nesumnjivo trajni razvoj u međunarodnom krivičnom pravu, i sudski zapis o tome šta dogodilo se nakon raspada bivše Jugoslavije”, stoji u izvještaju HRW-a.
Guardian u osvrtu na rad Tribunala ističe kako je tokom 24 godine rada, Sud radio 10.800 dana, saslušao 4.650 svjedoka te da je proizveo 2,5 miliona stranica transkripata koji će biti dostupni javnosti za izučavanje.
