U nešto manje od 25 godina rada Međunarodni sud za ratne zločine u Bivšoj Jugoslaviji donio je 90 presuda u ukupno 161 predmetu.

Devetnaest osoba oslobođeno je krivnje, 15 je prepušteno nacionalnim sudovima, 20 optužnica je povučeno, a kod 17 optuženih smrt je bila brža od pravde. Najpoznatiji takav slučaj je onaj Slobodana Miloševića.

“Žao mi je što nije došlo do kraja suđenja zbog žrtava preko granice, bile one Bošnjaci, Hrvati ili Srbi. Ali, takve stvari se događaju”, kazao je ranije Bob Reid, Haško tužilaštvo.

Upravo oni koji su slijedili Miloševićevu politiku dobili su i najveće kazne. Za zločine u Hrvatskoj osuđeno je šestero Srba na ukupno 92 i pol godine zatvora. Za zločine u BiH šestero Srba osuđeno je na doživotni zatvor, a još 46 na ukupno 798 godina zatvora. Za zločine na Kosovu osuđena su šestorica na ukupno 113 godina zatvora.

Kad je riječ o Hrvatima, jedina optužnica za zločine u Hrvatskoj završila je oslobađajućom presudom, a za zločine nad Bošnjacima u BiH osuđeno je 17 osoba na ukupno 268 godina zatvora.

Kod Bošnjaka samo šest presuda. Četvorica pripadnika Armije BiH dobila su 45 godina zatvora za zločine nad Srbima, a dvojica su za zločine nad Hrvatima srednje Bosne dobila ukupno 5 i pol godina zatvora.

Sudilo se i kosovskim Albancima te Makedoncima, po jedna pravomoćna presuda od 13 odnosno 12 godina. Protiv Slovenaca i makedonskih Albanaca nije podignuta nijedna optužnica.

U tribunalu ističu da za uspjeh moraju ponajprije zahvaliti iskazima ukupno 4.670 svjedoka.

Pogledati dokumentarni film naše novinarke Vanje Kranic o radu Haškog tribunala.