Na koji način će se razvijati sukob Amerike i Irana i ko bi sve mogao biti dijelom tih sukoba? Da li će doći do potpune eskalacije direktnog rata dvije zemlje ili rata putem posrednika? Za N1 su govorili bh. profesori, stručnjaci za vanjsku politiku. I svi su stava da je situacija previše ozbiljna da bi dalje eskalirala, te da bi trebalo doći do smirivanja tenzija.

Dok mnogi vjeruju da se u vojnom smislu Iran ne može mjeriti s mogućnostima SAD-a, opet moć Irana mnogi i potcjenjuju, kaže vanjskopolitički stručnjak Zlatko Dizdarević. Iran broji 80 miliona stanovnika, i ima jake saveznike. Od Hamasa i Hezbolaha, koji raspolažu s desetinama hiljada raketa kratkog i srednjeg dometa. Nije riječ o sofisticiranim oružju. No dovoljno je da ugrozi cijelu regiju.

“Prema tome odgovor Irana ne mora biti sutra u nekoj situaciji sudar s američkom vojskom, ali može biti velika opasnost za Izrael, može biti opasnost za Saudijsku Arabiju, može biti opasnost za neke druge zemlje u regionu i prema tome ja mislim da ako postoji minumum političke logike u planiranju budućnosti i u ovome svemu što se sada dešava u SAD mora im biti jasno da se ne može više nakon ovoga ići u dalju eskalaciju, ako neće da zapale kompletan region”, zaključuje Dizdarević.

Kako bi mogle reagovati druge svjetske sile? Pojašnjava bivši ministar odbrane Bosne i Hercegovine, Selmo Cikotić.

“Uopšte nije isključeno da će Turska iz određenih razloga nastojati da se javi u ulozi posrednika što bi bilo vjerovatno najlogičnije kao članica NATO-a i kao saveznik Sjedinjenih država u okviru Alijanse, da se Rusija kao jedan tradicionalni partner, prijatelj Irana javi u ulozi podrške ali i da na liniji anti-američkih stavova i interesa i Kina podrži Iran u određenoj mjeri. Imate veći broj zemalja Zaliva koje će na jedan ili drugi način morati da se opredjeljuju ukoliko bi kriza eskalirala pri čemu ulogu Izreala naravno treba imati u prvom planu jer je on u prisustvu Amerike jedan od ključnih interesa koji treba i zaštiti i očuvati”, pojašnjava Cikotić.

Gotovo niko ne usuđuje procjenjivati šta će biti naredni korak američkog predsjednika Donalda Trumpa. Profesor međunarodnog prava Kenan Ešref Rašidagić kaže – Iran ne donosi ishitrene odluke.

“Osveta koja će zasigurno doći iz Irina, osveta koja će biti servirana hladna, znate onu staru mafijašku, u međuvremenu naravno Iran mora učiniti nešto da zadovolji i svoju javnost i lokalne svoje saveznike. Doći će do lokalnih ograničenih akcija, možda Hezbolaha, možda militanata u Iraku, međutim prava osveta, na nju ćemo čekati godinama. To je sigurno”, smatra Rašidagić.

Više od 300 državljana Bosne i Hercegovine, nalazi se trenutno u Iraku, a njih od 15 do 20 u Iranu. Niko do sada, kažu nadležni, nije tražio bilo kakvu asistenciju u smislu evakuacije iz ovih zemalja.

“S obzirom na to da je u slučaju hitnog napuštanja Iraka jedan od vjerovatnih pravaca ka Kuvajtu, Ambasada BiH u Amanu je u kontaktu i sa Ambasadom BiH u Kuvajtu s kojom koordinira planove za pomoć bh. državljanima prilikom ulaska u tu zemlju za koju je potrebna viza. Ambasada BiH u Amanu u kontaktu i sa ambasadama Srbije i Hrvatske u Bagdadu koje su nesebično ponudile njihovu pomoć bh. državljanima u slučaju potrebe”, stoji u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova BiH.

Kada je riječ o pripadnicima Oružanih snaga BiH, njih nema u Iraku. Dok iz Ministarstva odbrane kažu da se u različitim bazama i misijama nalazi 68 bh. vojnika na teritoriji Afganistana. Za sada nema procjena koje bi ukazivale na neophodnost povlačenja nazad u BiH.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad