Bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost SAD-a John Bolton u knjizi “Soba u kojoj se sve desilo” koja izlazi iduće sedmice donosi nimalo lijepe opise američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovog rada u Bijeloj kući. Bolton, koji je poznat po svojim detaljnim bilješkama, iznosi šokantan niz optužbi na račun nekadašnjeg šefa.
U danima pred objavljivanje knjige, Donald Trump pokušava tužbom spriječiti objavljivanje ove knjige koja bi mu mogla nanijeti štetu pred novembarske izbore. CNN je došao u posjed primjerka knjige i donosi neke od optužbi među kojima su i one koje se vežu uz kineskog i turskog predsjednika, ali i neka druga geopolitička pitanja.
Evo nekih stvari koje je CNN izdvojio iz Boltonovih priča o njegovom bivšem šefu:
Trump je od kineskog predsjednika Xi Jinpinga zatražio pomoć
Bolton je opisao razgovor dvaju svjetskih čelnika na sastanku grupe G-20 u junu 2019. godine u Osaki u Japanu, gdje je Trump rekao Xiju da će poljoprivrednici na srednjem zapadu SAD biti ključni za njegov ponovni izbor u novembru 2020. Trump je pozvao Xija da mu pomogne kupiti političke poene kupovinom američkih poljoprivrednih proizvoda, povezujući to s obećanjem da će se u zamjenu odreći nekih carina za Kinu. Trump je “naglasio važnost poljoprivrednika i povećan kineski otkup soje i pšenice sa izbornim ishodom”, napisao je Bolton. Bolton također kaže da mu je teško razmišljati o jednoj odluci koju je Trump donio tijekom svog boravka u Bijeloj kući “a koja nije bila vođena kalkulacijama o ponovnom izboru”.
Trump nije imao problema s kineskim koncentracionim logorima
Bolton opisuje nekoliko slučajeva gdje se Trump nakon razgovora sa Xijem osvrnuo na pitanja vezana za Kinu, posebno o koncentracionim logorima koje je Peking koristio da bi pritvorio i “preodgajao” ujgurske muslimane. Bolton piše da je prema američkom tumaču u sobi tokom razgovora Xi i Trumpa na sastanku G-20 u lipnju 2019. Trump rekao da Xi treba nastaviti s izgradnjom kampova, za što je Trump smatrao da je “upravo prava stvar za učiniti”. Bolton dodaje da Trump nije želio sankcionirati Kinu zbog njihovog suzbijanja muslimanske manjine zbog tekućih trgovinskih pregovora. “Vjerska represija u Kini također nije bila na Trumpovom dnevnom redu; bila to Katolička crkva ili Falun Gong, ona se nije registrirala”, piše Bolton.
Pompeo, poznati po odanosti predsjedniku, možda ga je ogovarao
Bolton opisuje sastanak Trumpa i Kim Jong un-a u kojem je sjevernokorejski despot optuživao problematične odnose između njegove zemlje i SAD-a za postupke prethodnih administracija. Naglašavajući sastanke koje su on i Trump održali, Kim je rekao predsjedniku da bi mogli umanjiti nepovjerenje i brzo početi raditi na nuklearnom sporazumu. Nakon što je Trump rekao Kimu da će tražiti ratifikaciju Senata za bilo kakav sporazum sa Sjevernom Korejom, Bolton piše da mu je državni sekretar Mike Pompeo proslijedio bilježnicu. Na njemu je pisala poruka, “on je tako pun govana”. “Složio sam se”, piše Bolton, napominjući da Kim nije obećao dalje nuklearne testove. State Department nije odgovorio na zahtjev CNN-a za komentar o Pompeovoj navodnoj napomeni.
Trump je ponudio da pomogne turskom vođi da izbjegne ispitivanje Ministarstva pravosuđa
Bolton piše da je Trump u decembru 2018. ponudio pomoći turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu u istrazi Ministarstva pravosuđa u vezi s turskom bankom koja se dovodi u vezu s Erdoganom za koju se sumnja da je prekršila američke sankcije Iranu. Kad je turski čelnik Trumpu predstavio dopis advokatske firme koja zastupa Halkbank, Trump je prelistao kroz njega i zatim izjavio da vjeruje da je banka totalno nevina zbog kršenja američkih sankcija vezanih za Iran. Trump je Erdoganu rekao da će se “pobrinuti za stvari”, te objasnio da tužitelji Južnog okruga “nisu njegovi ljudi, već Obamini ljudi”, a problem će biti riješen kada ih zamijene njegovi ljudi. Bolton napominje da je “sve ovo bila glupost”, jer su tužitelji Ministarstva pravosuđa bili karijerni zaposlenici istim putem krenuli u istragu u vezi sa Halkbank bez obzira na to ko je predsjednik.
Izraelski premijer nije shvatao zašto je Kushner vodio mirovne pregovore o Bliskom Istoku
Prije nego što se pridružio Trumpovoj administraciji, Bolton kaže da je imao razgovor s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, koji je doveo u pitanje ulogu Jareda Kushnera u razvoju mirovnog plana na Bliskom istoku. Netanyahu je “bio sumnjiv u vezi s dodjelom zadatka da se okonča izraelsko-palestinski sukob Kushneru, čiju porodicu Netanyahu poznaje već duži niz godina. On je dovoljno iskusan političar da se javno ne protivi toj ideji, već poput većine svijeta, pitao se zašto je Kushner mislio da će uspjeti tamo gdje ljudi poput Kissingera nisu uspjeli”.
Proces odlučivanja u Bijeloj kući bio je poput “borbe sa hranom”
Bolton kaže da su sedmični sastanci na kojima se razgovaralo o pitanjima, kojima je Trump predsjedao u Rooseveltovoj sobi ili u Ovalnom uredu, više liče na borbe sa hranom na fakultetima nego na pažljivo odlučivanje, bez napora nižih službenika ili uključivanja relevantnih agencija da razvrstaju pitanja i mogućnosti. “Da sam nakon ovih sesija vjerovao u jogu, vjerojatno bih je mogao i koristiti”, napisao je Bolton. To je tema kojoj se Bolton vraća više nego jednom, opisujući živopisnog predsjednika koji ima malo interesa naučiti kako funkcioniše savezna vlada. Umjesto toga, on opisuje Trumpa kao vrlo usredotočenog na to kako će se odluke tumačiti u medijima.
Trump ne voli sankcije Rusiji
Bolton tvrdi da se Trump privatno žalio na sankcije i druge kaznene mjere nametnute Rusiji sa “produženim gunđanjem i žaljenjem”, čak i dok ih je javno pozivao. Nakon što su SAD najavile prvu rundu sankcija Rusiji zbog trovanja bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripala i njegove kćeri u Velikoj Britaniji, Bolton je rekao da Trump želi ukinuti kazne za koje smatra da su prestroge prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. “Trump je rekao Pompeu da nazove Lavrova i kaže da je ‘neki birokrat’ objavio sankcije – poziv koji se možda ili nije dogodio”, napisao je Bolton.
Bolton je također tvrdio da je Trump zaustavio izdavanje saopštenja kojim se kritikuje Rusija, na desetu godišnjicu njegove invazije na Gruziju. Bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost piše da su te akcije bile odraz Trumpovih “poteškoća u odvajanju ličnih od službenih odnosa”.
Trumpova razotkrivajuća pitanja: Da li je Finska dio Rusije?
Prije samita s Putinom u Helsinkiju, Trump je pitao svoje savjetnike da li je Finska dio Rusije, ili je to “svojevrsni satelit Rusije”. Na putu za sastanak u Helsinkiju Trump je stao da vidi tadašnju britansku premijerku Theresu May u Velikoj Britaniji. Tokom tog sastanka, savjetnik za nacionalnu sigurnost Mayove je, govoreći o trovanju Skripala, napad opisao kao je napad na nuklearnu silu. “Trump je pitao: ‘oh, jesi li nuklearna sila?’, Za šta sam znao da nije bilo zamišljeno kao šala”, napisao je Bolton. Bolton je u više navrata rekao da je Trump iznova miješao afganistanskog predsjednika Ashrafa Ghanija s bivšim predsjednikom Hamidom Karzaijem.
Trump je ljudima rekao da je Venezuela ‘stvarno dio SAD-a’ i da je želi okupirati
Bolton piše da je u raspravama o rušenju režima Nicolasa Madura, Trump “insistirao na vojnim opcijama za Venecuelu”, poručujući savjetnicima da je ta zemlja “zaista dio Sjedinjenih Država”. Tokom sastanka u martu 2019. u Pentagonu, Trump je ispitivao vojne vođe o tome zašto su SAD bile u Afganistanu i Iraku, ali ne i u Venezueli. Trumpovo ponovljeno insistiranje na tome da se uzmu u obzir da vojne opcije mogu svrgnuti Madura često je šokiralo pomoćnike, zakonodavce i savjetnike, piše Bolton. U susretu s republikancima Floride, “Trump je i dalje želio vojnu opciju”, ostavivši senatora Ricka Scotta i guvernera Rona Desantisa “jednostavno zapanjenim”, dok je senator Marco Rubio, koji je prije slušao Trumpa o toj temi, znao kako ga pristojno odbiti.
Trump je za glavnog tužitelja želio Billa Barra kako bi novinare CNN-a primorao „da neko vrijeme provedu u zatvoru“
Kada je procurila vijest o tajnom sastanku o Afganistanu u Trumpovom odmaralištu Bedminster, Trump se požalio da je CNN izvijestio da se odvija samit, piše Bolton. Predsjednik je rekao savjetniku Bijele kuće Patu Cipolloneu da pozove generalnog tužioca Billa Barra zbog njegove želje da “uhiti novinare, natjera ih da provedu vrijeme u zatvoru, a potom zatraži da otkriju svoje izvore”.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
