Građani Venecuele danas glasaju na parlamentarnim izborima koji će socijalističkom predsjedniku Nikolasu Maduru gotovo izvjesno omogućiti kontrolu nad Kongresom, jedinom preostalom nezavisnom institucijom u državi, ali mu neće pomoći da popravi imidž ni u zemlji ni u inostranstvu.

Maduro, kome su i dalje lojalni vojska, sudovi, tužilaštva i druge institucije, želi da ispuni parlament članovima njegove Ujedinjene socijalističke partije Venecuele.

Kritičari navode da je on takav ishod osigurao gušenjem posljednjih ostataka demokratije u Venecueli.

Izbore bojkotuje opoziciona koalicija predvođena dosadašnjim predsjednikom parlamenta Huanom Gvaidom, koji se u januaru 2019. proglasio za privremenog šefa države i dobio podršku SAD i brojnih evropskih država.

EU, SAD i još nekoliko država već su današnje izbore ocijenili kao namještene.

Uprkos političkoj krizi u zemlji, glasanje danas protiče bez vidljivih problema u Karakasu, gde su na biračkim mjestima uz članove odbora prisutni i naoružani vojnici.

Maduro je u kampanji obećavao da će konačno ućutkati desnu opoziciju, koju optužuje da podstiče nasilne proteste i da traži uvođenje američkih sankcija Venecueli.

“Postoje oni koji smišljaju prevrate, oni koji traže vojnu intervenciju. Mi kažemo: Glasovi da, rat ne, meci ne”, rekao je Maduro sinoć.

Izbori se održavaju u vrijeme neizvjesnosti zbog promjne administracije u Vašingtonu. Kao i odlazeći američki predsjednik Donald Tramp, i novoizabrani Džozef Bajden naziva Madura diktatorom, ali je još nejasno kakav pristup će novi šef Bijele kuće imati prema krizi u Venecueli.

Opozicioni pokret koji predvodi Gvaido održaće u nekoliko dana nakon izbora referendum na kojem će pitati građane da li žele okončanje vladavine Madura i nove predsjedničke izbore.

Nije poznato da li će Madurovi parlamentarni izbori ili Gvaidov referendum privući veliki broj ljudi na izjašnjavanje, pošto ankete pokazuju da niti jedan od njih dvojice ne uživa popularnost među gradjanima.

U zemlji je sve dublja i ekonomska i politička kriza, uprkos činjenici da Venecuela ima najveće rezerve nafte na svijetu.

Više od pet miliona ljudi pobeglo je iz Venecuele u prethodnih nekoliko godina, što predstavlja najveći odliv stanovništva iz jedne zemlje poslije ratom razorene Sirije.

Međunarodni monetarni fond predviđa pad ovogodišnjeg bruto domaćeg proizvoda Venecuele od 25 odsto, dok hiperinflacija uništava vrijednost njene valute, bolivara, koji sada vrijedi manje od milionitog dijela dolara.

Maduro (58), koga je za nasljednika odabrao pokojni popularni lider Venecuele Ugo Čaves, osvojio je drugi mandat 2018. godine, ali njegovi politički protivnici, kao i više država, odbijaju da mu priznaju legitimitet, navodeći da su ti predsjednički izbori bili namješteni i da najpopularniji opozicionari nisu mogli da se kandiduju.

Gvaido (37) je prošle godine obećao da će zbaciti s vlasti Madura, a kao osnov da se proglasi za privremenog predsjednika države koristio je činjenicu da je legalno izabrani predsjednik parlamenta. Međutim, njemu mandat predsjednika parlamenta ističe početkom januara.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad