Ahatović: Izrael i SAD su postigli jedan cilj, ali neće biti gotovo dok Iran ne kaže da je gotovo

Na pitanje šta je bila tačka bez povratka i da li su presudili propali pregovori ili vojna logika odvraćanja, Ahatović ističe da je strateški okvir postavljen još početkom godine.

"Ovdje je jedna stvar. U januaru sastanak između najvišeg vojnog vrha Izraela i Sjedinjenih Američkih Država utvrdio je, definisao, dakle, casus belli, početak ratnih djelovanja. Ono što je suštinski bilo bitno je da se na određeni način iranska strana privoli na pregovore i to je učinjeno, i zbog toga je napravljeno taktičko iznenađenje, iako operativno i strateško iznenađenje nikada nije bilo upitno, dakle, ništa se nije moglo postići zato što se Iran za ovo sprema već 30-ak godina, za ovakvu vrstu ratnog scenarija. Tako da je taktičko iznenađenje postignuto, zato su likvidirane najviše političke ličnosti Irana iz razloga što su pregovori u Ženevi bili u toku", kazao je Ahatović.

Dodaje kako smatra da Iran pod trenutnim uslovima više neće pregovarati:

"Mislim da Iran više neće sjesti za pregovarački sto pod ovim uslovima, vjerovatno će tražiti potpuni prekid vatre ili prekid neprijateljstava i garancije da se oni neće ponoviti u narednom periodu kako bi se na određeni način otpočeli pregovori ponovo oko njegovog nuklearnog programa. Mislim da će oni u narednom periodu uraditi sve što je u njihovoj moći da ubrzaju svoj nuklearni program, da negdje do kraja ove, početkom sljedeće godine, izvrše možda svoju prvu nuklearnu probu. Vidjet ćemo šta će se sve odvijati u narednom periodu. Još uvijek je to sve skupa neizvjesno. Prošlo je tek skoro 72 sata, malo više od početka udara, tako da je još uvijek to ono što se kaže rano."

Eliminacija rukovodstva i vojni odgovori

Govoreći o ciljevima operacije, Ahatović navodi da su SAD i Izrael ostvarili eliminaciju političkog vrha, ali da to neće promijeniti iransku strategiju.

"Sjedinjene Američke Države i Izrael su uspjele da ostvare jedan od svojih ciljeva, a to je eliminacija političkog rukovodstva Irana. Ali to nije i neće spriječiti Iran da i dalje razvija svoj nuklearni program, da i dalje pravi svoju strategiju vojne odbrane s proksi milicijama u propalim državama u okruženju. Dakle, na određeni način uspostavlja svoju zonu utjecaja, gdje u stvari primorava svoje suparnike i rivale da više pažnje obrate na te slučajeve nego da se bave, u suštini, Iranom", pojasnio je analitičar.

Osvrnuo se i na samu koordinaciju napada:

"Ovaj put su Sjedinjene Američke Države bile te koje su zajedno s Izraelom inicirale zračne udare. Naravno, oni su bili vrlo dobro sinhronizovani, dogovoreni unaprijed i uvježbavane su ove varijante. Ovi scenariji su uvježbavani dugovremeno da bi se ostvarila potpuna sinhronizacija s nosača aviona, s američkih aviobaza u regionu i izraelskih zračnih snaga. Sve je bilo savršeno koordinirano, dakle napadi su izvođeni iz zraka i s mora, u idealnom vremenskom ritmu, gdje se nije dalo vremena Irancima da adekvatno odgovore, iako su oni nakon prvobitnog šoka počeli da uzvraćaju svojim balističkim projektilima po američkim bazama u regionu i, naravno, po Izraelu. I to sad gledamo, tu razmjenu vatre."

Ahatović je iznio i podatke o intenzitetu udara.

"Nekoliko je grupacija nosača aviona već u blizini Irana, da li u Arabskom zaljevu ili u istočnom Mediteranu, lansiraju letjelice svakih 30 sekundi, po jedan avion je polijetao 12 sati i bili su neprekidni napadi prva dva dana s američkih nosača aviona, dakle preko 900 napada je napravljeno na iranske ciljeve. Izraelci su izvršili 500 napada s 1.200 vođenih bombi, dakle to je ono što se zasad zna. Iranci su žestoko odgovorili, pogodili su nekoliko baza u Bahreinu, Kataru, Kuvajtu i gađaju Izrael, danonoćno ga zasipaju stotinama balističkih projektila, ovih starijih, i na taj način pokušavaju da probiju sistem odbrane, gađajući istovremeno s dronovima Šahed i hipersoničnim raketama Fateh-1 i Fateh-2", pojasnio je.

Upozorenja o eskalaciji i smrt Khameneija

Povodom izjave nekadašnjeg lidera NATO-a Jamesa G. Stavridisa da ne treba prerano slaviti, Ahatović kaže:

"Po samoj objavi da je džihad proglašen, znači Iran može aktivirati svoje ćelije proksi milicija u regionu, kako regionalno tako i globalno. Prema tome, to nije bez razloga rečeno. Iran se za ovo spremao. Šta je sve spremljeno i na koji način će to biti izvedeno, vidjet ćemo u narednom periodu. Ništa nije bez osnova i ovo je jedan račun bez krčmara. Ja bih rekao da su u strateškom smislu možda u prvih par sati već ostvareni neki ciljevi te koalicije. Oni sad traže način kako da deeskaliraju situaciju, međutim Iran odbija svaku vrstu pregovora, nastavlja da zasipa raketama čitav region, posebno Izrael, i mislim da će se tako nastaviti u narednom periodu."

O utjecaju smrti vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija, analitičar smatra da to neće donijeti željene benefite Izraelu.

"Znate šta, bez obzira na to šta se dešavalo kad je to u pitanju, Izrael je to odradio misleći da će na taj način obezglavljivanje političkog vrha Irana donijeti neke benefite, neku korist. Ne vjerujem da će im to donijeti, to će im samo dodatno produžiti situaciju i pogoršati je još više. To je tipična izraelska doktrina, pokušaj obezglavljivanja političkog i vojnog vrha da se nanese šteta protivnicima. To se više ne može postići, možda je nekad bilo efektivno, sad više nema takvog efekta, posebno ne u Iranu, gdje je Ali Hamnei imao 86 godina. Naravno da su Iranci već imali njegovu zamjenu. Ista stvar je sa svim onima koji su bili u vojnom vrhu, nakon dvanaestodnevnog rata prošle godine, gdje je također likvidiran veliki broj visoko rangiranih iranskih oficira, pa su odmah zamijenjeni. Dakle, radi se o režimu koji je rezilijentan, koji tačno zna šta radi. To je previše sofisticiran protivnik da bi obezglavljivanje političkog vrha nešto postiglo. Ne vidim da će to dati bilo kakav rezultat", istakao je Ahatović.

O novom lideru Irana kaže:

"To je sad domen spekulacija ko će biti i kako će biti, daju se određena imena, ja ne bih špekulirao u tom pravcu. Bilo ko ko dođe nastavit će istim ritmom kao do sada. Dakle, kad je u pitanju iranska strana, oni neće posustati. Taj režim je pokazao žilavost i uspio je da preživi unutrašnje lomove. Mislim da će nastaviti dalje u istom ideološkom smislu, čak štaviše, tražit će se tješnji vojni savezi s Kinom, s Ruskom Federacijom, sa zemljama BRICS-a. Tražit će se vojni savez u kojem će nuklearne sile poput Kine i Ruske Federacije garantovati sigurnost Iranu."

Ekonomske implikacije i uloga Kine

Ahatović naglašava da Zapad rizikuje trajno zatvaranje vrata diplomatiji s Iranom, te ukazuje na širi kontekst suparništva s Kinom.

"Zapad je na ovaj način, mislim, zatvorio vrata, možda za sva vremena kad je u pitanju Iran. Ne vidim da će se Iran više vraćati za pregovarački sto, barem ne pod ovim uslovima. Iran nikad nije zatvarao vrata politici pregovora, nastavit će diplomatske aktivnosti da na određeni način smiri ove strasti, jer njima nije u interesu da se rat vodi. Mislim da nikome ovaj rat ne ide u prilog, osim američko-izraelskoj koaliciji, koja na ovaj način pokušava da, između ostalog, u političkom smislu nanese štetu i Kini. Nemojte zaboraviti da Iran svakodnevno izvozi oko milion i po barela nafte u Kinu i da preko 40 posto energetskih potreba za naftom Kine obezbjeđuje upravo Iran. Venezuela je također jedan dio toga. Te dvije zemlje su targetovane početkom ove godine upravo iz tog razloga. Nastoji se suparništvo s Kinom pooštriti, tu prednjače Sjedinjene Američke Države, ali i Izrael, koji svoje ciljeve pokušava na ovaj način ostvariti, balansirajući interese koje Sjedinjene Američke Države imaju kad je u pitanju regija", kazao je Ahatović.

Upozorio je i na stanje na tržištu energenata:

"Naravno da strahuju. Tjesnac Hormuz je zatvoren, 20 posto kompletne svjetske nafte prolazi kroz taj tjesnac. Iran je zatvorio tjesnac i prijeti da će blokirati sve brodove koji tuda budu prolazili. Ima kapacitete da to uradi. Sasvim je izvjesno da će zemlje OPEC-a vrlo brzo imati sastanak na kojem će dogovoriti novu cijenu nafte i to će imati velike implikacije na već poljuljan globalni ekonomski sistem, koji zbog rata u Ukrajini i svih drugih ratova već ima velike probleme. Zbog toga mislim da ni u zapadnim zemljama nema interesa da se ovaj rat razvuče u nedogled. S druge strane, to je politička šteta za Trumpa kao predsjednika i njegovu administraciju."

Homogenizacija iranskog društva

Na pitanje o raspoloženju građana unutar Irana i tvrdnjama da napadi donose slobodu, Ahatović odgovara:

"Pazite jednu stvar, do tačke napada na Iran to je bilo podijeljeno društvo. U momentu napada na Iran to je homogeniziralo kompletno sve društvene slojeve. Oni su sada spremni da brane svoju zemlju, što je prirodno, jer oni nisu započeli sukob. Izrael se nadao da će Iran krenuti u tzv. preventivni napad, to se nije desilo. Izrael je onda sam uradio preventivni napad na Iran. S druge strane, Iran nije povukao prvi potez, sada je napadnut i uzvraća na te napade. Ono što sam vidio u medijima, formulacija da su to osvetnički napadi je pogrešna. To su napadi koji su po Povelji Ujedinjenih nacija dozvoljeni kad se branite. Dakle, apsolutno je dozvoljeno da koristite sve mete s kojih su vršeni napadi na vašu teritoriju."

Smatra da će rat proizvesti kontraefekat.

"Mislim da će to biti taj kontraefekat. Sve zavisi od unutrašnjih političkih lomova, ali nemojte zaboraviti da je nakon Islamske revolucije 1979. i agresije Iraka 22. septembra 1980. bio isti scenario. Više bi se dobilo sistemom meke moći i pregovorima nego demonstracijom sile, koju bi možda Trump sada i prekinuo, ali Iran neće prekinuti sa svojim napadima, kao što su i najavili – neće biti gotovo dok oni ne kažu da je gotovo", naglasio je Ahatović.

Cyber rat i budućnost sukoba

Ahatović ističe da je cyber rat bio prisutan od prvih sati sukoba.

"Cyber rat je bio već u prvim satima. Američka vojna mašinerija ima razrađen sistem kojim blokira radarske sisteme i protivzračnu odbranu kroz sajber djelovanje, blokira softversku infrastrukturu, optičke kablove i komunikacione mreže. Sajber rat je već uveliko u toku. Imate posebne dronove koji emituju radarski odraz borbenih aviona, gdje su stotine njih bile podignute prema iranskoj odbrani, pa nisu znali da li lete avioni ili mamci. To je sistem modernog ratovanja šeste generacije, gdje se koristi informacijsko-kibernetičko polje ratovanja za nanošenje prvog i osnovnog udara. To je nova faza vojne doktrine u koju ulazimo kao civilizacija", smatra Ahatović.

Na kraju se Ahatović osvrnuo na narednih 48 sati i mogućnost deeskalacije.

"S obzirom na to da se nosači aviona smjenjuju svakih 12 sati, dva ili tri su trenutno angažovana, intenzitet borbenih djelovanja je vrlo visok. Iran ima velike gubitke, ali isto tako nanosi gubitke američko-izraelskoj koaliciji i regionu. Mislim da je Trumpovo prihvatanje pregovora u suštini pružanje otvorene ruke da se ovo završi. On je svjestan da politički gubi ako se ovo nastavi, pa mu je u interesu da se što prije završi. Izraelu to nije u interesu i pokušat će da oduži sukob kako bi oslabio Iran, ali mislim da ga time samo homogenizira. Pogođen je jedan američki radar u Kataru vrijedan 1,1 milijardu dolara, koji je trenutno van funkcije. Nisu ni Sjedinjene Američke Države ni Izrael svemoćni, neće moći dugo držati ovakav tempo borbenih djelovanja, a ni Iran to neće moći dugo podnositi. U tom smislu možemo gledati neku deeskalaciju u relativno kratkom periodu, ali će svako to prikazati kao vlastiti uspjeh", poručio je Ahatović.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad