Američka agencija dobiva pristup izraelskom špijunskom softveru koji može hakirati telefone

Ministarstvo domovinske sigurnosti prvi je put sklopilo ugovor s tvrtkom Paragon, koja je sada u vlasništvu američke kompanije, krajem 2024., za vrijeme Bidenove administracije. No, ugovor od 2 miliona dolara stavljen je na čekanje do revizije usklađenosti kako bi se osiguralo da se pridržava izvršne naredbe koja ograničava korištenje špijunskog softvera od američke vlade, prenio je tada Wired.

Ta je pauza sada ukinuta, prema dokumentima o javnoj nabavci, u kojima je kao ugovorna agencija navedena Američka agencija za imigraciju i carine (ICE).

To znači da je jedno od najmoćnijih stealth kibernetičkih oružja ikad stvorenih – koje je proizvedeno izvan SAD-a – sada u rukama agencije koju su skupine za građanska i ljudska prava više puta optužile za kršenje prava ljudi na pravičan postupak.

Priču je prvi objavio novinar Jack Poulson u svom biltenu All-Source Intelligence Substack.

Čitanje poruka, pregledanje fotografija,...

Ni Paragon ni Ice nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.

Kada se uspješno primijeni protiv mete, hakerski softver – nazvan Graphite – može hakirati bilo koji telefon. Preuzimanjem kontrole nad mobilnim telefonom, korisnik – u ovom slučaju ICE – ne samo da može pratiti nečije boravište, čitati njihove poruke, pregledavati njihove fotografije, već i otvarati i čitati informacije pohranjene u šifriranim aplikacijama, poput WhatsAppa ili Signala. Špijunski softver poput Graphitea može se koristiti i kao uređaj za prisluškivanje manipuliranjem snimačem telefona.

Izvršna naredba koju je potpisala Bidenova administracija imala je za cilj uspostaviti određene zaštitne ograde oko korištenja špijunskog softvera od američke vlade. U njoj je navedeno da SAD "ne smije operativno koristiti komercijalni špijunski softver koji predstavlja značajne kontraobavještajne ili sigurnosne rizike za vladu Sjedinjenih Država ili značajne rizike od nepravilne upotrebe od strane vlade ili strane osobe". Bidenova administracija također je poduzela vanredan korak stavljajući jednog od Paragonovih konkurentskih proizvođača špijunskog softvera, NSO Group, na crnu listu ministarstva trgovine , rekavši da je ta kompanija svjesno opskrbljivala strane vlade kako bi "zlonamjerno ciljale" telefone disidenata, aktivista za ljudska prava i novinara.

Paragonovi klijenti nepoznati

Paragon se nastojao razlikovati od NSO Grupe. Tvrdi da, za razliku od NSO-a – koji je prethodno prodavao svoj špijunski softver Saudijskoj Arabiji i drugim režimima – posluje samo s demokracijama. Također je izjavio da ima politiku netolerancije i da će prekinuti kontakt s vladinim klijentima koji koriste špijunski softver za ciljanje članova civilnog društva, poput novinara. Paragon odbija otkriti tko su mu klijenti i tvrdi da nema uvid u to kako njegovi klijenti koriste tehnologiju protiv ciljeva.

Proizvođači špijunskog softvera poput Paragona i NSO-a rekli su da su njihovi proizvodi namijenjeni sprječavanju kriminala i terorističkih napada. No softver obje kompanije u prošlosti je korišten za ciljanje nevinih ljudi, uključujući pojedince koji su smatrani neprijateljima vlade.

John Scott-Railton, viši istraživač u Citizen Labu Univerziteta u Torontu, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za slučajeve u kojima su vlade zloupotrijebile špijunski softver poput Graphitea , rekao je u izjavi da su takvi alati "osmišljeni za diktature, a ne za demokracije izgrađene na slobodi i zaštiti individualnih prava".

"Invazivna, tajna hakerska moć korumpira. Zato u demokracijama postoji sve veći broj skandala sa špijunskim softverom, uključujući i onaj s Paragonovim Graphiteom", rekao je, misleći na kontroverzu u Italiji koja je izbila krajem prošle godine.

Paragon je prekinuo veze s Italijom nakon što je otkriveno da je 90 ljudi, uključujući novinare i članove civilnog društva, u dvadeset i četiri zemlje, bilo meta špijunskog softvera. Među osobama koje su bile meta talijanske vlade bili su aktivisti za ljudska prava koji su kritizirali talijanske odnose s Libijom. Nekoliko novinara također je bilo meta, iako još uvijek nije jasno ko je naredio te hakerske napade.

Američka vlada se u prošlosti opirala korištenju tehnologije špijunskog softvera proizvedene izvan SAD-a zbog zabrinutosti da svaka kompanija koja prodaje tehnologiju više vladinih agencija diljem svijeta predstavlja potencijalni sigurnosni rizik.

"Sve dok ista plaćenička špijunska tehnologija ide u više vlada, postoji ugrađeni rizik od protuobavještajne službe. Budući da svi oni sada znaju koju tajnu tehnologiju nadzora SAD koriste i imali bi posebne uvide o tome kako je otkriti i pratiti što SAD s njom radi", rekao je Scott-Railton. "Osim ako Paragon ne otkaže sve strane ugovore, nisam siguran kako će ovo nestati".

Nadine Farid Johnson, direktorica politike u Institutu Knight First Amendment na Univerzitetu Columbia, koji je posvećen zagovaranju slobode govora, rekla je da su vijesti o ugovoru s ICE-om pogoršale zabrinutost zbog građanskih sloboda vezanih uz "brzo i dramatično širenje proračuna i ovlasti ICE-a". Također je pozvala Kongres da intervenira i ograniči okolnosti u kojima bi se špijunski softver mogao koristiti.

"Špijunski softver poput Paragonovog Graphitea predstavlja ozbiljnu prijetnju slobodi govora i privatnosti", rekao je Farid Johnson. "Već je korišten protiv novinara, zagovornika ljudskih prava i političkih disidenata diljem svijeta. Tiho ukidanje naredbe o zabrani rada također otvara zabrinjavajuću mogućnost da dijelovi izvršne vlasti djeluju bez pridržavanja vlastitih vladinih zahtjeva za provjeru".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad