Američke snage napuštaju Irak nakon više od dvije decenije: Iran slavi „historijsku pobjedu“

Povlačenje je dogovoreno 2024. godine za vrijeme administracije Joea Bidena, a završava ga administracija Donalda Trumpa – i to u trenutku dok Sjedinjene Američke Države ratuju protiv Irana.

Teheran i njemu bliske oružane grupe povlačenje predstavljaju kao pobjedu, dok dio iračkih sigurnosnih stručnjaka upozorava da bi odlazak Amerikanaca mogao dodatno ojačati utjecaj Irana i njegovih saveznika. Istovremeno postoji zabrinutost da bi smanjene američke obavještajne i vojne sposobnosti u zemlji mogle pružiti priliku za ponovno jačanje ISIL-a.

„Iran će strateški profitirati od odlaska koalicije jer se uklanja vojno prisustvo koje je godinama predstavljalo protutežu utjecaju Teherana u Iraku“, rekao je Reutersu irački sigurnosni analitičar Jasim al-Bahadli.

Prema njegovim riječima, proiranske milicije vjerovatno će povlačenje predstaviti kao vlastitu pobjedu i pokušati taj zamah pretvoriti u veći utjecaj na sigurnosno i političko odlučivanje.

„Historijska pobjeda“

Abu Mojtaba al-Yasiri, komandant Islamskog otpora u Iraku, krovne organizacije koja okuplja oružane frakcije povezane s Iranom, nazvao je američko povlačenje „historijskom pobjedom“ iračkih grupa otpora i „teškim porazom američkog projekta“.

„30. septembra proslavit ćemo okretanje crne stranice u historiji Iraka i neuspjeh okupacije da nametne svoju volju našoj zemlji“, rekao je za Reuters.

Iran, čiji je deklarisani cilj istiskivanje američkih snaga s Bliskog istoka, također povlačenje predstavlja kao pobjedu svoje regionalne „osovine otpora“.

Amir Hayat Moqaddam, zamjenik predsjedavajućeg Komisije za nacionalnu sigurnost iranskog parlamenta, rekao je da će „trajna sigurnost zavladati Irakom“ kada američke snage napuste zemlju i region.

„Iran pozdravlja povlačenje američkih vojnika iz Iraka i nesumnjivo će ga podržati“, rekao je.

Washington, s druge strane, optužuje proiranske milicije u Iraku da učestvuju u širem regionalnom sukobu i izvode napade na susjedne zemlje po nalogu Teherana. Iračka vlada tvrdi da pokušava ograničiti njihov utjecaj.

Od invazije 2003. do rata protiv ISIL-a

Američke snage izvršile su invaziju na Irak 2003. godine, srušile režim Sadama Huseina, a potom godinama vodile borbu protiv pobunjeničkih grupa.

Povukle su se krajem 2011. godine, ali su se vratile manje od tri godine kasnije kako bi pomogle iračkim snagama u borbi protiv ISIL-a. Veliki rat protiv ove grupe trajao je od 2014. do 2017. godine.

Na vrhuncu moći ISIL je kontrolisao približno trećinu Iraka i ubio hiljade ljudi. Njegov samoproglašeni „kalifat“ je poražen, ali mreža uspavanih ćelija nikada nije potpuno nestala.

Irak je posljednjih godina istovremeno održavao bliske političke i vojne odnose sa SAD-om i Iranom, zbog čega je njegova teritorija povremeno postajala poprište njihovog međusobnog obračuna.

SAD su 2020. godine u napadu kod aerodroma u Bagdadu ubile jednog od najmoćnijih iranskih vojnih zapovjednika, generala Qasema Soleimanija. Grupe povezane s Iranom potom su u više navrata napadale američke baze, što je izazivalo američke uzvratne udare.

Ta dinamika nastavila se i tokom ovogodišnjeg rata protiv Irana. Od 18 američkih vojnika koji su poginuli u tom sukobu, sedam ih je stradalo u Iraku. Posljednji je bio narednik američke vojske koji je u julu poginuo tokom kontrolisane detonacije drona u bazi kod Erbila.

Strah od ponovnog jačanja ISIL-a

Iako je odlazak američkih snaga široko prihvaćen među Iračanima, dio stanovništva i sigurnosnih zvaničnika smatra da zemlja još nije potpuno spremna samostalno preuzeti sve sigurnosne zadatke.

„Vjerujemo da Irak u ovom trenutku još nije potpuno spreman preuzeti sigurnosni dosje“, rekao je Abdulrahman al-Zobaie, sunitski plemenski lider iz Falluje, nekadašnjeg uporišta otpora američkim snagama.

„Svi Iračani teže punom suverenitetu i nijedan Iračanin to ne bi osporio. Ali vjerujem da je ono čega se svi Iračani plaše odlazak koalicije na ovaj način i stvaranje vakuuma“, dodao je.

Posebna zabrinutost odnosi se na ISIL.

Kurdski komandant Sirwan Barzani upozorio je da bi gubitak američke obavještajne, logističke i podrške dronovima mogao militantima pružiti priliku za reorganizaciju.

„Više od dvije sedmice primjećujemo kretanje uspavanih ćelija ISIL-a, nakon što je u medijima objavljeno da će do kraja septembra doći do zvaničnog povlačenja međunarodne koalicije iz Iraka“, rekao je Barzani.

Prema njegovoj procjeni, vijest o povlačenju podigla je moral pripadnika grupe.

Irački sigurnosni zvaničnici naveli su i da je otkrivena osumnjičena ćelija ISIL-a koja je pripremala samoubilačke napade koji bi se vremenski poklopili s odlaskom koalicije.

„ISIL pokušava poslati poruku da je grupa i dalje snažna i sposobna izvoditi krvave napade“, rekao je pukovnik Khalid al-Bayati, visoki sigurnosni zvaničnik u Kirkuku.

Povlačenjem se tako zatvara poglavlje američkog vojnog prisustva koje je, uz prekid između 2011. i 2014. godine, trajalo više od dvije decenije. Istovremeno ostaje otvoreno pitanje kako će se odlazak američkih snaga odraziti na odnos snaga između iračke države, proiranskih milicija i preostalih ćelija ISIL-a.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad