Analiza: ISIL se vraća, a Trump planira povlačenje američkih trupa

Kada su ga krajem januara pitali o povlačenju preostalih američkih snaga iz te zemlje, Trump je odgovorio: “Sirija ima svoj vlastiti haos. Tamo već imaju dovoljno problema. Ne trebamo se mi miješati u svaki od njih”.
Prošle godine, napadi ISIL-a u Siriji su se utrostručili u odnosu na prethodnu godinu. Ovo povećanje operativnih aktivnosti nije se odnosilo samo na broj napada, već i na njihovu sofisticiranost, smrtonosnost i geografsku rasprostranjenost.

Tokom svog prvog mandata, Trump je stekao dobre ocjene zbog odlučnosti u borbi protiv ISIL-a. Pod njegovim nadzorom, američka vojska—uz pomoć kurdskih oružanih grupa i iračkih šiitskih milicija koje je podržao Iran—izbrisala je ISIL iz Mosula, ponovno preuzela posljednje dijelove teritorije u Siriji pod kontrolom te grupe i ubila njenog dugogodišnjeg vođu, Abu Bakra al-Baghdadija. U augustu 2020. godine, Trump je izjavio: “Uništili smo 100 posto kalifata ISIL-a”.

Ipak, kako piše Foreign Policy, gotovo pet godina nakon te izjave, ISIL ne samo da i dalje postoji, već se širi u određenim dijelovima svijeta, iskorištavajući ključne geopolitičke događaje. Oslabljen pritisak u borbi protiv terorizma u brojnim svjetskim kriznim žarištima—uključujući regije u kojima Trump planira smanjiti vojno prisustvo SAD-a—omogućava ovoj terorističkoj organizaciji da se ove godine vrati na scenu s još većom snagom.

ISIL "spreman za ekspanziju"

U Siriji je ISIL spreman za ekspanziju. S padom režima Bashara al-Assada i dolaskom nove vlade na čelu s Ahmedom al-Sharaaom, bivšim vođom Hayat Tahrir al-Shama (HTS), malo je vjerovatno da će trenutna vlast uspjeti uspostaviti monopol nad upotrebom sile na cijelom teritoriju Sirije. Osim toga, dok se Sharaa suočava s ogromnim izazovom ponovnog ujedinjavanja Sirije, u njegovoj koaliciji će vjerovatno biti elemenata koji neće biti spremni da oružje zamijene glasačkim listićima.

"Iskusni borci iz Kavkaza, Balkana i dijelova Centralne Azije, koji nisu zainteresirani za novi politički projekat na Levantu, mogli bi se pridružiti ISIL-u i nastaviti svoj džihad, bilo u Siriji ili u svojim matičnim zemljama, uključujući Kinu, Tadžikistan ili Rusiju", piše FP.

Drugi ozbiljan problem u Siriji je status zatvora i pritvorskih kampova u kojima su smješteni borci ISIL-a i njihove porodice. Ove objekte čuvaju kurdske Sirijske demokratske snage (SDF), ali su oni pod sve većim pritiskom. Najhitniji problem predstavlja sukob SDF-a sa Sirijskom nacionalnom armijom (SNA) koju podržava Turska, koji iscrpljuje ljudske resurse SDF-a. Povrh toga, nakon nedavne obustave finansiranja od strane brojnih američkih agencija i programa pomoći, kampovi na sjeveroistoku Sirije su pod povećanim nadzorom.

Nakon što je državni sekretar Marco Rubio izdao naredbu o obustavi svih programa strane pomoći, američki izvođač radova zadužen za obuku i opremanje lokalnih sigurnosnih snaga morao je privremeno prekinuti operacije prije nego što je dobio privremeno izuzeće za nastavak misije.

Bijeg iz zatvora poput al-Hol, gdje se nalazi oko 39.000 boraca ISIL-a i njihovih porodica, bio bi katastrofalan. To bi ne samo ojačalo ISIL s novim ekstremistima, već bi predstavljalo i ogroman propagandni podstrek za grupu. U januaru 2022. Godine, ISIL je organizovao bijeg iz zatvora u Hasaki u Siriji. Bitka je trajala 10 dana, oslobođeno je nekoliko stotina boraca, a američke i britanske kopnene snage morale su intervenirati da obuzdaju situaciju. Ovo je bila temeljna strategija ISIL-a koja datira još od 2012-13, kada je prvi put pokrenula, kako je nazvala, kampanju "Rušenje zidova" u zatvorima širom Iraka.

Sirija nije jedina

Sirija nije jedino mjesto gdje ISIL jača. Grupa se brzo proširila širom podsaharske Afrike, učvrstila kontrolu nad dijelovima Sahela i proširila se sve do Čadskog jezera. ISIL—Zapadna Afrika i ISIL—Velika Sahara ostaju ozbiljne prijetnje, naročito u odsustvu efikasnih državnih ili regionalnih sigurnosnih snaga koje bi ih mogle obuzdati. U državama pod vojnom huntom, gdje djeluju ruski plaćenici iz Afričkog korpusa (bivša Wagnerova grupa)—Burkina Faso, Mali, Niger—njihovo brutalno djelovanje dodatno pogoršava situaciju s terorizmom, gurajući lokalno stanovništvo u naručje džihadista.

Na drugim dijelovima kontinenta, ogranci ISIL-a u Mozambiku i Demokratskoj Republici Kongo su nedavno krenuli u ofanzivu, dok ogranak u Somaliji funkcioniše kao logistički centar globalne mreže organizacije. Ova grupa pomaže u koordinaciji transfera novca, stranih boraca i trenera širom svijeta. Visokopozicionirani članovi ogranka u Somaliji također su odigrali ključnu ulogu u restrukturiranju vodstva, taktike i strategije grupe, prema ekspertu Aaronu Zelinu.

Analiza prijetnje ne bi bila potpuna bez osvrta na ISIL - Provincija Horasan (ISKP), južnoazijskog ogranka koji djeluje u Afganistanu i Pakistanu. ISKP je u 2024. godini organizirao terorističke napade u Dagestanu, Iranu, Omanu, Rusiji i Turskoj, te pokušao izvesti napade u Evropi, uključujući planove za mete poput Olimpijskih igara u Parizu i koncerta Taylor Swift u Beču.

U još jednom primjeru kako propagandna mašinerija ISIL-a i dalje odjekuje među pristalicama i regrutima na Zapadu, bivši pripadnik američke vojske, inspirisan ovom grupom, izveo je smrtonosni napad u New Orleansu u ranim jutarnjim satima na Novu godinu, koristeći kamion da pregazi pješake. Tom prilikom poginulo je 14 ljudi, a desetine njih je povrijeđeno.

"Ovi incidenti odražavaju kako je ISKP prošla kroz ogromnu evoluciju u pogledu širenja svojih propagandnih kapaciteta od povlačenja američkih trupa iz Afganistana u augustu 2021. godine. Bez agresivne protuterorističke kampanje koja bi držala grupu u defanzivi, ona će nastaviti širiti svoj uticaj na nova područja širom svijeta, istovremeno proizvodeći sve veću količinu propagandnog materijala kojim slavi svoje uspjehe. Time podstiče svoje sljedbenike na izvođenje terorističkih napada i političkog nasilja protiv neprijatelja, posebno onih na Zapadu", navodi se u analizi.

"Ozbiljna prijetnja terorističkog napada"

S obzirom na porast aktivnosti ISIL-a i napada inspirisanih njenom ideologijom, Trumpovi planovi za povlačenje američkih snaga iz Sirije, kao i mogućnost da isto učini i u Somaliji, značajno povećavaju hitnost situacije za obavještajne agencije i sigurnosne službe. Za mnoge u zajednici za borbu protiv terorizma, tajming ne može biti gori. U članku iz juna prošle godine pod naslovom “Svjetla upozorenja na terorizam ponovo trepere crveno”, Graham Allison i Michael J. Morell upozorili su na “neugodan, ali neizbježan zaključak”—konkretno, da se Sjedinjene Američke Države suočavaju s ozbiljnom prijetnjom od terorističkog napada u nadolazećim mjesecima.

Naravno, Trumpova administracija nije naivna u pogledu prirode ove prijetnje. Početkom februara, Trump je naredio mornaričkim i zračnim snagama SAD-a da izvedu napade na ciljeve ISIL-a u Somaliji. Neki vide ovaj napad, kao i onaj na pripadnike Al-Kaide u Siriji, kao pripremu terena za povlačenje trupa iz tih zemalja.

U oktobru 2019. godine, nakon telefonskog razgovora s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, Trump je povukao američke trupe iz Sirije. Eliminacijom ključnih meta zračnim napadima, Trumpova administracija možda pokušava izgraditi argument za ono što je poznato kao pristup “preko horizonta” u borbi protiv terorizma. Međutim, oslanjanje isključivo na ovu strategiju nije dovoljno, jer se previše oslanja na tehnologiju kao univerzalno rješenje, zanemarujući važnost obuke lokalnih snaga i izgradnje ljudske obavještajne mreže na terenu. Povlačenje američkih trupa iz Sirije bi prepustilo borbu protiv ISIL-a Ankari.

"I dok Turci imaju jednu od najmoćnijih vojski u regiji, njihov prioritet je i dalje borba protiv Kurda na sjeveru Sirije—istih onih koji su odgovorni za čuvanje zatvora punih militanata ISIL-a", objašnmjava se u analizi.

U januaru 2021. godine, Trump je povukao 700 američkih vojnika iz Somalije. Bidenova administracija je poništila tu odluku po stupanju na dužnost i vratila trupe u Somaliju, gdje njihov mali kontingent pomaže u obuci elitnih somalijskih specijalnih snaga poznatih kao Danab. Danab generira obavještajne podatke koji se koriste za ciljanje boraca ISIL–Somalija i pripadnika ogranka Al-Kaide u toj zemlji, Al-Šababa. Ova posljednja grupa nedavno je ojačala svoje veze s dvjema terorističkim organizacijama u Jemenu: Al-Kaidom na Arapskom poluotoku i iranski podržanim Huti pobunjenicima.

"Nečiji tuđi problem"

Dodatni unutrašnji problemi mogli bi oslabiti sposobnost Sjedinjenih Američkih Država da nastave borbu protiv ISIL-a. Trumpova administracija je ušla u vrlo javni sukob s američkim obavještajnim agencijama, uključujući i FBI i CIA-u. Hiljade agenata, operativaca i analitičara iz obje organizacije prisiljeno je na penziju ili preraspoređeno na zadatke koji se tiču ilegalne imigracije i uličnog kriminala, umjesto na borbu protiv terorizma.

Nakon godina smanjenja resursa koji su preusmjereni na fokusiranje na Kinu, Rusiju i stratešku konkurenciju s velikim silama, dodatni rezovi u budžetima i ljudstvu zaduženom za borbu protiv terorizma—u trenutku kada teroristička prijetnja raste—mogli bi imati katastrofalne posljedice, ostavljajući teritoriju SAD-a ranjivijom nego ikada na veliki napad koji bi mogle organizovati terorističke organizacije poput ISIL-a, navodi se.

Kako piše FP, odluka o ukidanju operacija Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), koja podstiče ekonomski razvoj i promoviše dobre upravljačke inicijative u nestabilnim državama i ratom pogođenim regijama, je "kratkovidna i na kraju će samo dodatno podsticati nezadovoljstvo koje terorističke grupe koriste za regrutaciju novih članova".

"Ogranci ISIL-a će iskoristiti posljedice toga, jer će se osnovni uzroci nasilnog ekstremizma, uključujući siromaštvo i široko rasprostranjeni nedostatak pravde i odgovornosti, postati još očigledniji, posebno u zonama sukoba i među populacijama izbjeglica i interno raseljenih lica", navodi se.

Dok Trumpova administracija možda vidi porast terorizma od zapadne Afrike do jugoistočne Azije kao nečiji tuđi problem, njegovi savjetnici za borbu protiv terorizma trebali bi ga podsjetiti da su napade 11. septembra 2001. godine planirali džihadisti koji su uživali sigurno utočište u propaloj državi kojom su upravljali vjerski ekstremisti s druge strane svijeta. Nema sumnje da ISIL sada posvećuje jednako detaljnu pažnju situaciji.

"Odluke na osnovu ideologije, a ne podataka"

"Kao i u nekoliko drugih oblasti politike u kojima Trumpova administracija koristi čekić umjesto skalpela, ovdje bi bilo bolje da primijeni precizniji pristup", piše FP.

U analizi se navodi da svaka nova administracija dolazi s vlastitim skupom vanjskopolitičkih prioriteta, te da nije neobično prilagoditi američki pristup borbi protiv terorizma nakon preuzimanja dužnosti.

"Međutim, situacija postaje opasna kada se odluke donose na osnovu ideologije, a ne podataka ili dokaza. U Trumpovom slučaju, njegov pogled na svijet oblikovan je nejasno definisanom politikom “Amerika na prvom mjestu”, koja uključuje sklonost ka kvazi-izolacionizmu. Povlačenje sa svjetske scene, u kombinaciji s razgradnjom nacionalne sigurnosne birokratije, moglo bi otvoriti prilike za terorističke grupe da iskoriste situaciju", ističe se.

Iako je kontekst drugačiji, lekcije su jasne. Prije smrtonosnog napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine, ta grupa je pomno pratila unutrašnje političke turbulencije u Izraelu, prateći redovne proteste protiv vlade premijera Benjamina Netanyahua, za koje su izraelski sigurnosni i obavještajni zvaničnici javno tvrdili da negativno utiču na vojnu spremnost. Slična situacija mogla bi zadesiti i Sjedinjene Američke Države.

"Nepotrebne provokacije"

P navodi da bi Trumpova administracija također trebala izbjeći "nepotrebno provociranje nasilnih ekstremista, kao što se nedavno dogodilo kada je Trump otvoreno govorio o tome da Sjedinjene Američke Države preuzmu “dugoročnu vlasničku” poziciju nad Pojasom Gaze i sugerisao da bi Palestinci bili preseljeni u Egipat i Jordan". Hamas i Palestinski islamski džihad odmah su reagovali na Trumpove komentare, obećavajući da nikada neće napustiti Gazu i da će se oduprijeti svakom pokušaju njihovog raseljavanja ili protjerivanja. S obzirom na osjetljivost ovog pitanja u arapskom i muslimanskom svijetu, ISIL će vjerovatno iskoristiti ovu situaciju kao materijal za svoju redovnu produkciju antiameričke propagande.

"Trump je tek nekoliko sedmica u svom drugom mandatu, u kojem je obećao donijeti “mir kroz snagu”. Kako bi osigurao sigurnost američkog tla, trebao bi poslušati upozorenja iscrpljene protuterorističke zajednice i održati status quo. Prije nego što donese konačne odluke o povlačenju trupa iz Sirije, Somalije ili drugih zona sukoba u kojima su djelovali džihadisti, Trumpova administracija bi trebala provesti široku i sveobuhvatnu procjenu terorističkih prijetnji s kojima se suočava zemlja, kako na domaćem tlu, tako i protiv Amerikanaca i američkih interesa u inostranstvu", navodi se u analizi.

"Ta procjena, zajedno s kontinuiranim konsultacijama s dugogodišnjim partnerima i saveznicima iz obavještajne zajednice Five Eyes, od kojih bi mnogi bili pogođeni povlačenjem američkih trupa, trebala bi voditi donošenju odluka u vezi s ljudstvom, rasporedom snaga te nastavkom sigurnosne saradnje i jačanjem kapaciteta partnerskih država u Africi, na Bliskom istoku i drugdje. U globalizovanom svijetu s propusnim granicama i transnacionalnom povezanošću, metastazirajuća prijetnja ostaje lokalizovana samo određeno vrijeme", dodaje se.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje