Amerikanci već godinama teže izolacionističkom, antiratnom smjeru. Posebno unutar desnice prevladava stav da svjetski problemi nisu nužno i američki. Iran bi mogao biti pravi test.
Predsjednik Donald Trump posljednjih je sati koristio sve smjeliju retoriku o uključivanju Sjedinjenih Država u izraelske napade na Iran. U utorak poslijepodne napisao je na Truth Socialu da "sada imamo potpunu i totalnu kontrolu nad nebom iznad Irana". Dodao je da je vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei "laka meta" i dodao: "Nećemo ga ubiti!, barem ne za sada". Pozvao je i na iransku "BEZUVJETNU PREDAJU".
Ovi komentari uslijedili su nakon što je CNN izvijestio da se on doista brzo zagrijava za korištenje američke vojske za napad na iranska nuklearna postrojenja.
Trump je i prije zveckao oružjem kako bi postigao efekt, pa je moguće da on ponovno koristi "teoriju luđaka" u vanjskoj politici. Ali također je očito da smo bliže velikom novom vojnom sukobu nego što smo bili u dvije decenije, piše CNN.
Kako bi Amerikanci gledali na to da Trump ofanzivno uključi američku vojsku? Pitanje je komplicirano.
Amerikanci su posljednjih godina izrazili mnogo zabrinutosti zbog Irana, pa čak i podršku hipotetskim vojnim napadima. No, postoji razlog vjerovati da bi vojna akcija danas mogla biti preambiciozan cilj – iz istih razloga zbog kojih se Amerikanci udaljavaju od stranih intervencija.
Velik dio anketa ovdje je zastario, a stavovi se naravno mogu promijeniti na temelju novih okolnosti.
Anketa Fox Newsa iz 2019. godine najnovija je visokokvalitetna anketa koja izravno postavlja pitanja o situaciji poput one koju Trump razmatra. I otkrila je značajan nivo podrške poduzimanju koraka za sprječavanje Irana da razvije nuklearno oružje.
Američki birači su to podržali s 53% prema 30% - što je razlika od 23 boda.
Pitanje je bilo hoće li Amerikanci to doista smatrati svrhom ovoga. Tako je Trump opisao potencijalne napade, rekavši da je Iran na rubu stvaranja nuklearnog oružja .
No, tek u martu ove godine, njegova direktorica Nacionalne obavještajne službe, Tulsi Gabbard, svjedočila je sasvim suprotno. Rekla je da je obavještajna zajednica procijenila da "Iran ne gradi nuklearno oružje, a vrhovni vođa [ajatolah Ali] Hamnei nije odobrio program nuklearnog oružja koji je obustavio 2003.“
Trump je u utorak osporio izjavu Gabbard, ali nije teško zamisliti da njezine riječi - i procjene američkih obavještajnih službi o nedostatku neizbježnosti iranskog nuklearnog oružja - postaju problem. To je posebno zato što je posljednji veliki američki vojni pohod u susjedni Irak postao toliko nepopularan zbog načina na koji je Bushova administracija preuveličavala prijetnju koju je predstavljao.
Amerikanci su se u teoriji činili otvorenima za vojnu akciju. Pitanje je koliko neposrednom smatraju tu prijetnju.
Neke ankete pokazuju da Amerikanci stvarno imaju tendenciju smatrati Iran glavnom prijetnjom – i to na dvostranačkoj osnovi:
Ista anketa Foxa pokazala je da 57% demokrata i 65% republikanaca Iran naziva "stvarnom prijetnjom nacionalnoj sigurnosti".
Anketa Foxa iz 2023. pokazala je da je više od 6 od 10 demokrata i oko 8 od 10 republikanaca bilo barem "vrlo" zabrinuto zbog mogućnosti da Iran dobije nuklearno oružje.
A prošlogodišnja anketa Gallupa pokazala je da je 93% republikanaca i 70% demokrata opisalo Iran koji razvija nuklearno oružje kao "kritičnu prijetnju" vitalnim interesima Sjedinjenih Država.
No druga istraživanja sugeriraju da percipirani problem možda nije posebno visoko rangiran.
Prošlogodišnja anketa Pew Research Centra pokazala je da mnogo više Amerikanaca smatra Kinu (64%) i Rusiju (59%) glavnim vojnim prijetnjama nego Iran (42%) .
Podaci Pew-a iz prošle godine također su pokazali da je samo 37% Amerikanaca reklo da ograničavanje moći i utjecaja Irana treba biti "glavni prioritet". To je rangirano niže od ograničavanja moći Rusije i Kine i otprilike isto kao i Sjeverne Koreje - dok je također ispod ograničavanja klimatskih promjena.
A 2020. godine, samo 14% Amerikanaca smatralo je Iran takvom prijetnjom da zahtijeva hitnu vojnu akciju, prema anketi CBS Newsa koju je provela tvrtka SSRS. Velika većina smatrala je da je to prijetnja koja se može obuzdati (64%), dok je 17% reklo da to nije prijetnja.
Sve ove brojke mogle bi se promijeniti ako Trump krene putem američkog napada na Iran. Pokazao je sposobnost da navede republikance, posebno, da povjeruju u gotovo sve što kaže. (Iako su neki istaknuti konzervativni glasovi poput Tuckera Carlsona snažno odbacili ideju napada, što znači da bi čak moglo biti i određenog otpora). U svakom slučaju, vjerovatno bismo vidjeli polarizaciju ovih brojki.
No, procjene američkih obavještajnih službi zaključile su da Iran ne samo da aktivno ne traži nuklearno oružje - suprotno izraelskim upozorenjima - već da je i do tri godine udaljen od toga da ga proizvede i isporuči meti, izvijestio je CNN u utorak .
Trumpova historija s Iranom se također nazire ovdje. Godine 2020. pokrenuo je kontroverzni napad u kojem je ubijen visoki iranski komandant, Qasem Soleimani. Ankete su često pokazivale da su ljudi bili skloni napadu.
No ankete su također pokazale da Amerikanci dvocifrenim postotkom kažu da ih je napad učinio manje sigurnima u zemlji. A anketa CNN-a u to vrijeme pokazala je da Amerikanci također dvocifrenim postotkom, 53-42% , ne odobravaju Trumpovo rješavanje situacije s Iranom.
Sve to ukazuje na to da su Amerikanci zabrinuti zbog povratnog udara i da nemaju posebno veliko povjerenje u Trumpovu politiku prema Iranu.
Ukupni podaci sugeriraju da, iako su Amerikanci zabrinuti zbog mogućnosti da Iran dobije nuklearno oružje, oni to ne smatraju nužno neposrednim problemom koji zahtijeva upotrebu američke vojske. Ako vas neko pita jeste li zabrinuti zbog nuklearne strane zemlje, naravno da to zvuči zastrašujuće. Možda ćete čak potpisati hipotetsku pretpostavku u kojoj bi američka vojska mogla biti potrebna za borbu protiv te prijetnje koje se bojite.
Ali to ne znači da mislite da je to dovoljno neizbježno da bi se opravdalo dovođenje američkih vojnika u opasnost i pokretanje velikog bliskoistočnog rata danas.
I postoji mnogo razloga za vjerovanje da bi Trump mogao – ili barem trebao – pristupiti ovoj ideji oprezno.
Opširnije o sukobu na Bliskom istoku pratite na blogu uživo.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare