Novi predsjednik SAD-a, Joe Biden, naredio je policijskim i obavještajnim službama da procijene opasnost od domaćeg nasilnog ekstremizma u Sjedinjenim Američkim Državama, poslije upada mase pobunjenika lojalnih doskorašnjem predsjedniku Donaldu Trumpu u Kapitolu 6. januara.

To je u petak otkrila sekretarka Bijele kuće za štampu Jen Psaki, kao direktno zvanično priznanje opasnosti po državnu bezbijednost od američkih ekstremista podstaknutih radikalnom ideologijom na nasilna zlodjela. Uključenost u tu analizu direktora odjeljenja državne obavještajne službe, osnovanog poslije napada 11. septembra 2001. radi sprečavanja međunarodnog terorizma, ukazuje da američke vlasti tragaju za načinom za suzbijanje nasilja domaćih ekstremista.

Procjena opasnosti koju koordiniraju državna obavještajna služba, FBI-a i Odjeljenje za državnu bezbijednost, bit će osnova za razvoj politike za rješavanje tog problema, rekla je Bijela kuća. Pored toga, Vlada će raditi na koordinisanom pristupu društvenim medijima i radikalizaciji, rekla je ona.

“Napad na Kapitol 6. januara i tragične smrti i razaranje podvukli su ono što svi znamo: jačanje domaćeg nasilnog ekstremizma ozbiljna je i rastuća prijetnja po državnu bezbijednosti”, rekla je Psaki i dodala da će se Vlada suprotstaviti tom problemu sredstvima, politički, ali uz “poštovanje Ustavom zaštićene slobode govora i političke aktivnosti”.

Pobuna na Kapitolu, koja je prošle sedmice dovela do drugog postupka za smjenjivanje Trumpa, pokrenula je pitanja da li je aparat državne bezbijednosti koji se godinama agresivno bori protiv stranih terorističkih grupa i njihovih sledbenika u Americi, adekvatno opremljen da u SAD-u odgovori na opasnost od domaćeg ekstremizma. To pitanje je ranije periodično postavljano poslije raznih napada, uključujući masakr u sinagogi u Pitsburgu, kada se raspravljalo o tome da li je potreban poseban zakon za suzbijanje domaćeg terorizma.

Direktor FBI-a Chris Wray je prošle jeseni rekao da je protekle godine najsmrtonosnije bilo nasilje antivladinih aktivista, poput anarhista i pripadnika samozvanih “milicija”.

Stanje policijskih snaga je pod lupom jer je nasilna gomila Trumpovih pristalica 6. januara pregazila policiju i upala u Kapitol zbog čega je za sada optuženo više od 150 ljudi.