"Bio bi to težak udarac za Rusiju"

Dok Izrael i američki predsjednik Donald Trump zahtijevaju "bezuslovnu predaju" , Moskva je sve više zabrinuta zbog sudbine Irana, prešutno priznajući svoju ograničenu sposobnost utjecaja na događaje koji se odvijaju, piše Guardian.

"Odavno je jasno da Rusija neće vojno braniti Iran, jer jednostavno nije spremna riskirati sukob s Izraelom i Sjedinjenim Državama zbog Irana", rekao je Nikita Smagin, neovisni stručnjak za odnose Rusije i Irana

Analitičari kažu da oprezan odgovor Moskve odražava hladnu političku računicu: davanje prioriteta ratu u Ukrajini, a istovremeno pokušaj odvraćanja SAD-a od izravnog sudjelovanja u sukobu koji bi mogao dovesti do promjene režima u Teheranu.

Kremlj vjerovatno neće naoružati Iran, a kamoli se uključiti u borbe, rekao je ruski izvor povezan s ministarstvom vanjskih poslova.

"Moskva očito ne želi sukob s Trumpom i također čini sve što može kako bi potaknula SAD na povratak diplomaciji. Ali prioritet Rusije ostaje izbjegavanje bilo kakvih poteza koji bi mogli potkopati njezine odnose s novom američkom administracijom ili potaknuti promjenu Trumpovog stava o Ukrajini", rekao je izvor.

Ipak, Kremlj bi mogao izgubiti od dugotrajne izraelske vojne kampanje koju podržavaju SAD, a koja uništava iransku ekonomsku i vojnu infrastrukturu i prijeti opstanku režima u Teheranu

"Ako se sadašnji iranski režim sruši, to bi bio i strateški i reputacijski udarac za Rusiju", rekao je izvor povezan s ruskim ministarstvom vanjskih poslova.

"Veći gubitak od pada Damaska", dodao je izvor, misleći na smanjeni utjecaj Moskve nad Sirijom nakon pada Bashara al-Assada, dugogodišnjeg saveznika Kremlja čiji je konačni poraz označio kraj skupe decenijske ruske intervencije.

Naizgled, ruski prigušeni odgovor i suzdržane osude u suprotnosti su s produbljivanjem veza koje je Rusija uspostavila s Iranom od invazije na Ukrajinu 2022. – rata koji je Moskvu svrstao uz Teheran među režime najteže pogođene sankcijama.

U prvim mjesecima ruske invazije na Ukrajinu, Iran se pokazao važnim partnerom Kremlja, opskrbljujući Moskvu hiljadama borbenih dronova koji su se koristili za napade na ukrajinske gradove. Teheran je kasnije također poslao instruktore u Rusiju kako bi pomogli u postavljanju pogona za proizvodnju dronova, temeljenog na iranskim nacrtima, duboko u planinama Urala.

Vladimir Putin je zauzvrat pohvalio produbljivanje veza između dviju zemalja. U januaru su on i njegov iranski kolega Masoud Pezeshkian potpisali široki "sveobuhvatni sporazum o strateškom partnerstvu" usmjeren na jačanje vojne suradnje i razmjene obavještajnih podataka.

Ipak, odnos dviju zemalja oduvijek je bio složen, kažu promatrači. Prilikom potpisivanja vojnog sporazuma, obje zemlje inzistirale su na izostavljanju klauzule o međusobnoj odbrani, što znači da Moskva sada nema zakonsku obavezu pružati vojnu pomoć Iranu. Rusija je također sporo isporučivala niz oružja koje je Teheran zatražio.

"Uprkos ponovljenim zahtjevima iranske strane za raznim vrstama oružja - sistemima protuzračne odbrane i borbenim avionima - Rusija do danas nije prenijela ništa od toga Iranu", rekao je Smagin.

Djelomično zbog svoje upletenosti u Ukrajinu i rastućih veza s drugim regionalnim igračima, uključujući Saudijsku Arabiju, Moskva nije pokazala puno hitnosti u podržavanju Irana, čak i dok je Teheranova pozicija oslabila nakon udaraca protiv njegovog ključnog posrednika, libanonskog pokreta Hezbollah.

Kremlj je, u međuvremenu, uglavnom prestao ovisiti o iranskoj vojnoj podršci, već stekavši stručnost za masovnu domaću proizvodnju dronova.

Neki u Moskvi čak su pokušali dati pozitivan ton izraelskom napadu na Iran. Za početak, cijene nafte porasle su na najviši nivo u četiri mjeseca – i očekuje se da će nastaviti rasti – nudeći Moskvi prijeko potreban ekonomski poticaj u vrijeme kada su padajuće globalne cijene energije prijetile da će smanjiti njen ratni budžet.

Sukob je također privukao punu pažnju Trumpa, koji je posljednjih dana jedva spomenuo Ukrajinu. Skratio je putovanje na summit G7, preskočivši prethodno zakazani sastanak s Volodimirom Zelenskim.

Ruslan Pukhov, direktor Centra za analizu strategija i tehnologija, moskovskog odbrambenog think-tanka, napisao je na Telegramu:

"Vjerovatno je da će Ukrajina pretrpjeti najveću vojnu i političku štetu u ovoj situaciji, osim samog Irana, naravno. Novi rat na Bliskom istoku ne samo da će odvratiti pažnju svijeta od [sukoba u Ukrajini], već će, očito, doprinijeti i konačnoj preusmjeravanju SAD-a prema pružanju vojne pomoći Izraelu".

No, iako to može ponuditi kratkoročne dobitke, dugoročna slika je daleko nesigurnija za Rusiju, kažu analitičari i insajderi.

Rusija riskira gubitak ključnog strateškog partnera – zajedno s godinama političkog i ekonomskog kapitala – u udarcu koji bi mogao ozbiljno potkopati njene šire geopolitičke ambicije. Tokom protekle dvije godine Moskva je postala vodeći strani investitor u Iranu, ulažući milijarde u plinske, energetske i infrastrukturne projekte – a svi bi mogli biti ugroženi ako režim u Teheranu padne.

I za razliku od nekih drugih saveznika Moskve, poput Bjelorusije, Rusija dijeli malo historijski ili kulturnih sličnosti s Iranom. Njihovo partnerstvo kovano je manje tradicijom, a više zajedničkim neprijateljstvom prema Zapadu - i iskustvom snalaženja u životu pod sankcijama.

"Ako ovaj režim padne, mislim da će Rusiji biti puno teže zadržati svoju imovinu i utjecaj u zemlji", rekla je Hanna Notte, stručnjakinja za rusku vanjsku politiku sa sjedištem u Berlinu.

Notte smatra da bi najgori scenarij za Moskvu bio Bliski istok kojim bi dominirale sile saveznice SAD-a. "Bio bi to težak udarac za Rusiju".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad