Brazilski kongres usvojio zakon kojim se skraćuje 27-godišnja zatvorska kazna Jaira Bolsonara

Zakon je prošle sedmice usvojio Donji dom, a kasno u srijedu i Senat, te je sada upućen predsjedniku Luizu Ináciju Luli da Silvi, koji ima 15 radnih dana da ga potpiše ili uloži veto.

Ljevičarski predsjednik Brazila - za kojeg su istrage pokazale da je bio meta plana atentata u sklopu zavjere za državni udar - već je nagovijestio da će vjerovatno staviti veto na zakon. Međutim, tu odluku bi naknadno mogao preglasati većinski konzervativni kongres.

Pravni stručnjaci procjenjuju da bi zakon Bolsonaro­vo vrijeme provedeno u zatvorenom režimu, koje trenutno iznosi najmanje šest godina, mogao skratiti na nešto više od dvije godine, u zavisnosti od mehanizama za umanjenje kazne poput dobrog vladanja ili čitanja knjiga.

Krajnje desničarski političar već služi kaznu u posebnoj ćeliji u sjedištu federalne policije u Braziliji, a njegovi advokati traže od Vrhovnog suda odobrenje da se podvrgne operaciji hernije.

Iako zakon ne ide ni blizu potpune amnestije koju su Bolsonaro i njegovi sinovi tražili, njegovo usvajanje porodica bivšeg predsjednika dočekala je s odobravanjem.

"Nije bilo tačno ono što smo željeli… ali je ono što je bilo moguće", napisao je senator Flávio Bolsonaro, sin bivšeg predsjednika i, za sada, kandidat porodice Bolsonaro za sučeljavanje s Lulom na izborima 2026. godine.

Zakon smanjuje zatvorsku kaznu tako što objedinuje kazne za dva različita krivična djela - poput "pokušaja državnog udara" i "nasilnog ukidanja demokratskog poretka" - ali se računa samo teže krivično djelo s većom zaprijećenom kaznom.

Njime ne koristi samo Bolsonaro, već i svi njegovi saradnici, uključujući visoke vojne oficire koji su, po prvi put u historiji Brazila, također osuđeni za pokušaj državnog udara, kao i stotine osoba koje su 8. januara 2023. demolirale glavni grad Braziliju.

Zbog toga se usvajanje zakona smatra ozbiljnim udarcem za one koji su presude slavili kao znak demokratskog napretka u Brazilu. Nedavna anketa pokazala je da se većina Brazilaca protivi smanjenju kazni.

Novinarka i spisateljica Miriam Leitão, jedna od najutjecajnijih političkih analitičarki u zemlji, ocijenila je usvajanje zakona kao ponovno otvaranje brazilskog "historijskog ciklusa nekažnjivosti".

"Godina 2025. trebala je ući u historiju kao godina u kojoj je Brazil prvi put kaznio zavjerenike državnog udara, ali ovaj zakon… prijeti da zemlju ponovo vrati u prošlost", napisala je Leitão u kolumni za list O Globo.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad