Sjedinjene Američke Države razmatraju da li da obezbijede kasetnu municiju Ukrajini, a sve je više poziva grupa za ljudska prava Kijevu i Moskvi da prestanu da koriste takvu municiju.
Šta je kasetna bomba?
Kasetna bomba je oružje koje se raspada u vazduhu i oslobađa više eksplozivne podmunicije na širokom području. Može se baciti iz aviona ili ispaliti artiljerijom, navodi Međunarodni komitet Crvenog krsta (ICRC).
Koliko je opasna?
Podmunicija je dizajnirana da detonira pri padu na tlo i velika je vjerovatnoća da će bilo ko u tom području poginuti ili biti ozbiljno povrijeđen. Osim početne štete uzrokovane municijom pri udaru, mnoge bombe ne uspijevaju odmah detonirati. Prema ICRC-u, do 40% takvih podbombi nije eksplodiralo u nekim nedavnim sukobima.
Kao rezultat toga, kasetne bombe, poput nagaznih mina, predstavljaju opasnost za civile dugo nakon upotrebe. Neeksplodirana ubojna sredstva iz kasetnih bombi mogu ubiti i osakatiti ljude godinama ili čak decenijama nakon što je municija ispaljena.
Grupe za ljudska prava kažu da je upotreba kasetnih bombi u naseljenim područjima kršenje međunarodnog humanitarnog prava jer izazivaju neselektivna razaranja. Šezdeset posto žrtava kasetnih bombi su ljudi povrijeđeni tokom obavljanja svakodnevnih aktivnosti, navodi Reuters. Jedna trećina svih evidentiranih žrtava kasetnom municijom su djeca.
Više od 120 zemalja potpisalo je Konvenciju o kasetnoj municiji koja zabranjuje upotrebu, proizvodnju, transfer i skladištenje oružja. Rusija, Ukrajina i SAD su odbile da potpišu sporazum. Od usvajanja konvencije 2008. godine, 99% globalnih zaliha je uništeno, navodi Koalicija za kasetnu municiju.
Gdje su korištene?
Ovo oružje je prvi put korišteno u Drugom svjetskom ratu, a najmanje 15 zemalja ga je koristilo u godinama nakon toga, navodi Reuters. Među njima su Eritreja, Etiopija, Francuska, Izrael, Maroko, Holandija, Britanija, Rusija i SAD.
Procjenjuje se da su SAD bacile oko 260 miliona komada kasetne municije u Laos između 1964. i 1973. Do sada je manje od 400.000, ili 0,47% očišćeno, a najmanje 11.000 ljudi je ubijeno, navodi Reuters.
Kako je pokazalo istraživanje Guardiana, ruske trupe su koristile kasetnu municiju u naseljenim područjima u Ukrajini, što je rezultiralo smrću desetina civila. Ukrajina ih je također koristila u nastojanjima da ponovo zauzme teritoriju koju je okupirala Rusija, navodi Human Rights Watch.
Zašto ih Ukrajina želi?
Kijev je tražio kasetne bombe, tvrdeći da bi to oružje pomoglo u kontraofanzivi tako što bi omogućilo trupama da gađaju ukopane ruske položaje i da prevaziđu svoj nedostatak u ljudstvu i artiljeriji.
Do nedavno se Washington opirao pozivima Kijeva, navodeći zabrinutost zbog upotrebe oružja i da ono nije neophodno. Međutim, američki oficiri su nedavno promijenili mišljenje, a visoki zvaničnik Pentagona rekao je prošlog mjeseca da američka vojska vjeruje da bi kasetna municija “bila korisna, posebno protiv ukopanih ruskih položaja“.
Ali grupe za ljudska prava pozvale su Rusiju i Ukrajinu da prestanu da koriste kasetne bombe i pozvale SAD da ne isporučuju Kijevu “inherentno neselektivnu” municiju.
“Kasetna municija koju koriste Rusija i Ukrajina sada ubija civile i nastavit će to činiti još mnogo godina. Obje strane treba odmah da prestanu da ih koriste i da ne pokušavaju da nabave više ovog neselektivnog oružja”, rekla je Mary Wareham, vršiteljica dužnosti direktora za oružje u Human Rights Watchu.
Američki zvaničnici su tvrdili da bi takva municija koja se isporučuje Ukrajini imala smanjenu stopu slučajeva neekplodirane municije koja bi kasnije mogla dovesti do nenamjernih smrtnih slučajeva civila.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare