Nakon pandemije Covid-19, svjetski lideri su se složili da rade zajedno kako bi ojačali globalne zdravstvene sisteme, ali pregovori o novom sporazumu su zastali, piše Guardian.
Prije pet godina svijet je prvi put čuo izvještaje o misterioznoj bolesti nalik gripi koja se pojavila u Wuhanu, Kina. Pandemija koja je uslijedila donijela je više od 14 miliona smrtnih slučajeva i izazvala šokove u svjetskoj ekonomiji. Oko 400 miliona ljudi širom svijeta imalo je dugotrajni Covid.
Kako piše Guardian, svjetski lideri su tada prepoznali da je pitanje vremena kada će se pojaviti nova pandemija, te su obećali raditi zajedno na jačanju globalnih zdravstvenih sistema.
Međutim, pregovori o novom pandemijskom sporazumu zastali su 2024. godine, čak i dok su se identificirale nove globalne prijetnje javnom zdravlju i hitne situacije. Ako se nova prijetnja pandemijom pojavi 2025. godine, stručnjaci još nisu uvjereni da ćemo se s njom nositi bolje nego s prethodnom.
Koje su prijetnje?
Iako se stručnjaci slažu da je nova pandemija neizbježna, nemoguće je tačno predvidjeti šta će to biti, te gdje i kada će se dogoditi.
Nove zdravstvene prijetnje često se pojavljuju. Svjetski zdravstveni lideri proglasili su izbijanje mpoxa u Africi međunarodnom vanrednom situacijom 2024. godine. Na kraju godine timovi stručnjaka istraživali su moguću epidemiju nepoznate bolesti u udaljenom području Demokratske Republike Kongo, za koju se sada vjeruje da su slučajevi teške malarije i drugih bolesti pogoršanih akutnom neuhranjenošću.
Maria van Kerkhove, vršiteljica dužnosti direktorice za pripremljenost i prevenciju epidemija i pandemija pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), zabrinuta je zbog situacije s ptičijom gripom – virus se ne širi s čovjeka na čovjeka, ali je zabilježen povećan broj infekcija kod ljudi prošle godine.
Iako postoji dobro uspostavljen međunarodni sistem nadzora za gripu, nadzor u sektorima kao što su trgovina i poljoprivreda, gdje ljudi i životinje dolaze u kontakt, nije dovoljno sveobuhvatan, kaže ona. Naglašava da sposobnost pravilne procjene rizika “zavisi od otkrivanja, sekvenciranja i transparentnosti zemalja u dijeljenju uzoraka”.
Pandemija Covid-19 ostavila je zdravstvene sisteme širom svijeta “zaista poljuljanim” i iza nje je uslijedila duga lista drugih zdravstvenih kriza, kaže ona.
“Sezonska gripa počela je da kruži, imali smo vanredno stanje zbog mpoxa, imali smo Marburg, koleru, zemljotrese, poplave, ospice, difteriju, denga groznicu, Oropouche. Zdravstveni sistemi se zaista urušavaju pod pritiskom, a globalna zdravstvena radna snaga je ozbiljno pogođena. Mnogi su napustili posao, mnogi pate od PTSP-a, a mnogi su umrli”, objasnila je.
Istakla je da je ono što je najviše brine “zamor” i strah da će odgovor na novu prijetnju biti otežan zbog uvjerenja da će problem “samo nestati” il se riješiti sam od sebe.
Da li se išta poboljšalo?
Svijet nikada nije bio u boljoj poziciji kada je riječ o stručnosti, tehnologiji i sistemima podataka za brzo otkrivanje prijetnji, kaže Van Kerkhove. Širenje sposobnosti za genomsko sekvenciranje na većinu zemalja svijeta, kao i bolji pristup medicinskom kisiku i kontroli infekcija, ostaju “zaista veliki pomaci” nakon pandemije Covid-19, dodaje ona.
Njeno mišljenje o tome da li je svijet spreman za sljedeću pandemiju je: “i da i ne”.
“S jedne strane, mislim da nas teškoće i trauma kroz koje smo prošli s Covidom i drugim epidemijama, u kontekstu rata, klimatskih promjena, ekonomskih kriza i politike, čine apsolutno nespremnim za novu pandemiju. Svijet ne želi čuti kako govorim na televiziji da je sljedeća kriza pred nama”, kaže ona.
Istakla je da se javno zdravstvo “bori za političku pažnju, fiskalni prostor i ulaganja” – umjesto da nacije rade na “stalnom stanju pripravnosti”.
Dugoročno rješenje, kaže, jeste “osigurati odgovarajući nivo ulaganja”.
“Radi se o ispravnom osjećaju hitnosti i osiguravanju da sistem nije krhak”, rekla je.
Da li ima novca za pripreme?
Ministar zdravlja Ruande, dr Sabin Nsanzimana, suočio se s dvije velike epidemije bolesti 2024. godine: vanrednom situacijom zbog mpoxa u Africi i 66 slučajeva virusa Marburg u svojoj zemlji.
On također predsjedava upravnim odborom Pandemijskog fonda, osnovanog u novembru 2022. kao mehanizam finansiranja za pomoć siromašnijim zemljama u pripremama za nove prijetnje pandemije.
Ako sljedeća pandemija stigne 2025. godine, upozorava: “Nažalost, svijet nije spreman. Od kada je prošle godine okončano javnozdravstveno vanredno stanje zbog Covida, previše političkih lidera preusmjerilo je svoju pažnju i resurse na druge izazove. Ponovo ulazimo u ono što nazivamo ciklusom zanemarivanja. Ljudi zaboravljaju koliko je pandemija bila skupa po ljudske živote i ekonomije te ne uče njene lekcije”.
Kaže da Pandemijski fond “hitno treba više resursa kako bi ispunio svoju misiju” – primio je zahtjeve od zemalja s niskim i srednjim prihodima u iznosu od 7 milijardi dolara za ulaganja u pripreme i odgovore na pandemije, dok je dostupno samo 850 miliona dolara.
Šta se dogodilo na međunarodnim pregovorima?
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 2022. godine započela pregovore o novom pandemijskom sporazumu koji bi osigurao čvrstu osnovu za buduću međunarodnu saradnju. Međutim, pregovori nisu dali rezultat do prvobitnog roka na godišnjoj Skupštini zdravstva u maju 2024. Pregovarači sada ciljaju rok na ovogodišnjem sastanku u maju.
Za sada su pregovori zapravo pogoršali nivo povjerenja među zemljama, kaže dr Clare Wenham s Odjela za zdravstvenu politiku na LSE-u.
Nema dogovora o tome što Wenham naziva “velikim slonom u sobi” – “pristup patogenima i dijeljenje koristi” – suštinski, koje garancije se daju siromašnijim zemljama da će imati pristup liječenju i vakcinama za buduće pandemijske bolesti u zamjenu za uzorke i podatke koji omogućavaju razvoj tih terapija. Istraživanja sugeriraju da bi pravedniji pristup vakcinama tokom pandemije Covid-19 mogao spasiti više od milion života.
“Vlade su toliko udaljene i niko nije spreman popustiti”, kaže Wenham, s obzirom na to da je zakazano samo 10 dana stvarnog vremena za pregovore prije roka na Skupštini zdravstva. Dodaje da praktična pitanja o izvedivosti predloženog i dalje ostaju, “čak i ako se prevaziđu osnovne razlike u spremnosti vlada na kompromis”.
“Imali smo najveću pandemiju naših života, a sada smo manje spremni nego što smo bili prije nje”, smatra ona.
Ona je među onima koji strahuju da će svaki sporazum koji se progura u maju biti bez stvarne snage, dogovarajući samo okvir na visokom nivou, dok će teže odluke biti odložene.
Međutim, učesnici u procesu odbacuju tu tvrdnju. Anne-Claire Amprou, supredsjedavajuća WHO-ovog Međuvladinog pregovaračkog tijela, rekla je na kraju pregovora u decembru: “Treba nam pandemijski sporazum koji ima smisla, i takav će biti”.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!