Deset godina nakon Brexita: Je li Britanija dobila ono za šta je glasala

Na referendumu 23. juna 2016. godine 51,9 posto birača podržalo je izlazak iz Evropske unije, dok je 48,1 posto glasalo za ostanak. Rezultat je preoblikovao britansku politiku, doveo do dugotrajnih pregovora s Briselom i iz temelja promijenio odnos Britanije s njenim najvećim trgovinskim partnerom.

Britanija je napustila jedinstveno tržište i carinsku uniju Evropske unije, povratila kontrolu nad imigracionom politikom i potpisala vlastite trgovinske sporazume širom svijeta. Međutim, usporen ekonomski rast, slabija trgovina s Evropom i rastuće kajanje javnosti zbog Brexita ponovo su otvorili pitanje da li su obećanja iz 2016. godine ispunjena.

Referendum je također označio početak ere političke nestabilnosti.

Britanija je od ostavke premijera Davida Camerona neposredno nakon referenduma promijenila pet premijera, a taj broj će porasti na šest nakon što je premijer Keir Starmer u ponedjeljak najavio ostavku.

Borba za novog lidera Laburističke stranke mogla bi ponovo otvoriti pitanje budućih odnosa Britanije i Evrope u trenutku kada sve više Britanaca izražava žaljenje zbog Brexita nego podršku toj odluci.

Za Neila, samostalnog profesionalca koji je ranije radio s klijentima širom Evrope, posljedice su bile vrlo konkretne. Brexit je, kako kaže, nekada jednostavne poslovne odnose pretvorio u administrativni teret.

"To je užasno za ekonomiju. Više ne radim za ljude u kontinentalnoj Evropi, jer ne mogu upravljati sistemom PDV-a za 26 različitih zemalja. Zbog toga sam izgubio posao", rekao je za Anadolu.

Prisjećajući se referendumske kampanje, smatra da mnoga obećanja zagovornika Brexita nisu ostvarena.

"Cijela stvar bila je besmislena od samog početka. Jednostavno ne razumijem kako su ljudi mogli biti toliko naivni, a sada su shvatili da jesu, ali prošlo je deset godina", rekao je.

- Ekonomska rasprava se nastavlja ,

Ekonomski utjecaj Brexita ostaje jedno od najspornijih pitanja povezanih s referendumom.

Britanska ekonomija nastavila je rasti nakon 2016. godine, ali rast je spor, produktivnost slaba, a životni standard pod pritiskom. Većina ekonomista smatra da je Brexit tokom protekle decenije koštao ekonomiju između dva i osam posto izgubljenog ekonomskog učinka.

Nedavno istraživanje Centra za evropske reforme procijenilo je da je Brexit smanjio britanski izvoz u Evropsku uniju za oko 12 posto, a uvoz za približno 16 posto, pri čemu najveći dio štete proizlazi iz napuštanja jedinstvenog tržišta Evropske unije, a ne carinske unije.

Giles Wilkes, viši saradnik Instituta za vladu, nedavno je Brexit opisao kao jednostavan čin antiekonomske ludosti, tvrdeći da pristup većim tržištima ostaje ključni pokretač prosperiteta.

Pristalice Brexita osporavaju takve ocjene, navodeći da je izlazak iz Evropske unije obnovio demokratsku kontrolu nad zakonima, granicama i trgovinskom politikom te omogućio Britaniji veću fleksibilnost u ostvarivanju vlastitih interesa.

Čak i mnogi kritičari priznaju da je procjena utjecaja Brexita postala složenija, jer se poklopio s izvanrednim globalnim događajima, uključujući pandemiju COVID-19, rusku invaziju na Ukrajinu i rastući protekcionizam u Sjedinjenim Američkim Državama.

Za Madeleine, aktivisticu protiv Brexita, ukupni pravac razvoja događaja postaje sve jasniji.

"Mislim da se nakon Brexita Velika Britanija osjećala veoma beznadežno. Ali sada doživljavamo stvarne negativne posljedice Brexita", rekla je.

Istraživanja javnog mnijenja sugeriraju da nije usamljena u tom stavu.

Kontinuirano istraživanje kompanije Statista pokazuje da je žaljenje zbog Brexita godinama u porastu. Prema najnovijem istraživanju iz juna, 57 posto ispitanika smatra da je Britanija pogriješila što je napustila Evropsku uniju, dok samo 30 posto smatra da je to bila dobra odluka.

Istovremeno, podrška ponovnom pristupanju Evropskoj uniji ostaje podijeljena, što odražava trajne nesuglasice o suverenitetu, imigraciji i ulozi Britanije u Evropi.

- Može li se Britanija ponovo približiti Evropi .

Za mnoge proevropski orijentirane birače rasprava više nije o brzom poništavanju Brexita, već o postepenoj obnovi odnosa s Briselom.

Madeleine smatra da je taj proces već započeo.

"Nakon resetiranja odnosa poslije Brexita i postepenog približavanja Evropi, ponovo postoji nada. Realno je moguće da za deset godina ponovo budemo članica Evropske unije", rekla je.

To pitanje moglo bi dobiti dodatnu pažnju tokom izbora novog lidera Laburističke stranke.

"Starmer je uvijek pokušavao privući birače Reform UK-a", rekla je Madeleine, misleći na desničarsku populističku stranku koju predvodi Nigel Farage.

"Zbog toga nije otvoreno govorio pozitivno o Evropskoj uniji niti je spominjao mogućnost ponovnog pristupanja. Trenutno čak ne želi ni povratak na jedinstveno tržište", rekla je.

Jedan od vodećih kandidata za Starmerovog nasljednika je Andy Burnham. Iako je Brexit opisivao kao ekonomski štetan i ranije izražavao nadu da bi se Britanija jednog dana mogla vratiti u Evropsku uniju, odbacio je mogućnost pokretanja procesa ponovnog članstva, tvrdeći da zemlja ne može ostati zarobljena u beskrajnim raspravama o referendumu.

Drugi ostaju skeptični da je bilo koja velika politička stranka spremna direktno otvoriti to pitanje.

"Starmer, iako su laburisti stranka lijevog centra, često se prilagođava desnici", rekao je David, još jedan dugogodišnji protivnik Brexita.

"Možda bismo imali veće šanse s Burnhamom, ali i on je izgovorio neke prilično desničarske stavove", dodao je.

Zbog toga vjeruje da bi svaki budući pokušaj ponovnog pristupanja Evropskoj uniji vjerovatnije mogao doći od manjih proevropskih stranaka.

"Jedini način da se ponovo približimo Evropskoj uniji jeste kroz Liberalne demokrate i Zelenu stranku", rekao je.

┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad