Dilema za Evropu - može li se Trumpu vjerovati u vezi s obavještajnim podacima?

Kako navodi FP, evropski dužnosnici već su pomalo pomireni s degradacijom transatlantskog saveza pod Trumpom. Neki pokušavaju vidjeti potencijalne prednosti, poput okončanja prekomjerne ovisnosti o Sjedinjenim Državama u pogledu sigurnosti. Ipak, nije samo NATO i prethodno zajednička oporba prema ruskom imperijalizmu u opasnosti, već i jedan od najdugovječnijih i najuspješnijih saveza u razmjeni obavještajnih podataka u povijesti.
Razmjena obavještajnih podataka historijski je koristila i Sjedinjenim Državama i Evropi. Sjedinjene Države imaju oči posvuda, od Kine do Bliskog istoka. Evropljani su, s druge strane, bili u mogućnosti pomoći SAD-u u razumijevanju motiva Kremlja u istočnoj Evropi. Ujedinjeno Kraljevstvo—kroz obavještajni savez Five Eyes koji uključuje njega, Sjedinjene Države, Kanadu, Australiju i Novi Zeland—dijeli svoje obavještajne podatke još od kraja Hladnog rata.

Povjerenje - teško izgraditi, a lako uništiti

Trump već koristi obavještajnu razmjenu kao oružje, prekidajući aranžmane s Ukrajinom kako bi vršio pritisak na njezinu vladu. Zapadni sigurnosni dužnosnici, koji su razgovarali s Foreign Policyjem anonimno zbog osjetljivosti njihovih pozicija, boje se da bi erozija transatlantskog povjerenja mogla dovesti do ograničene razmjene obavještajnih podataka između Evrope i Sjedinjenih Država. Rekli su da neke zemlje već ograničavaju obavještajne podatke koje su spremne dijeliti s saveznicima i preuzimaju bilateralni pristup razmjeni informacija, na temelju slučaja do slučaja.

Trenutna zabrinutost je da će Trump, koji ima povijest dijeljenja osjetljivih i povjerljivih informacija, provesti vrijeme u prostoriji s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugim dužnosnicima Kremlja, bez drugih saveznika u prostoriji.

“Naravno, puno je manja vjerojatnost da ćete dijeliti informacije kad postoji stvarni rizik da one završe u Moskvi ili među pristašama MAGA-e koji nisu pouzdani”, rekao je jedan zapadni obavještajni dužnosnik.

Trumpova druga administracija već postavlja ozbiljna pitanja za evropske saveznike, uključujući one u NATO-u, o tome gdje predsjednikova međunarodna simpatija leži.

“Moramo suditi Trumpu i prema njegovim djelima i prema njegovim riječima”, rekao je izvor iz evropske sigurnosti. “On želi izbaciti Kanadu iz Five Eyes. Imenovao je Tulsi Gabbard za direktoricu nacionalnih obavještajnih službi i Kasha Patela za direktora FBI-a. Očito, to je velika promjena od norme i neizbježno će nas natjerati da razmislimo dvaput”.

“Povjerenje unutar NATO-a gradilo se desetljećima, od 1949. godine”, rekao je britanski izvor iz obavještajnih službi. “Izgrađeno je kroz suočavanje s zajedničkim prijetnjama poput Sovjetskog Saveza i globalnog terorizma. Ali to je nešto što je teško izgraditi, a lako uništiti”.

Washington i evropske prijestolnice su, naravno, i ranije imali nesuglasice. Primjer ovoga je kriza Sueskog kanala iz 1956. godine, kada su Sjedinjene Države vršile pritisak na Francusku i Veliku Britaniju da povuku trupe iz Egipta. Međutim, obavještajne službe obično razumiju da, iako političari dolaze i odlaze, institucije traju desetljećima.

“Što bi moglo biti drugačije kod Trumpa je očita podrška stvarnom ruskom diktatoru i prekomjerna politizacija vladinih agencija”, rekao je britanski izvor iz obavještajnih službi. “A činjenica je da smo tek prešli nešto više od mjesec dana od četiri godine. Još uvijek ostaje puno vremena da bude učinjena dugoročna šteta”.

Posljedice po sigurnost

NATO dužnosnici strahuju da bi ovaj silazni trend povjerenja među saveznicima mogao učiniti operativnu odbranu granica saveza puno težom.

“To znači da ćemo dobiti manje osjetljivih i manje korisnih informacija”, rekao je jedan NATO dužnosnik. Povjerenje, naravno, mora biti obostrano. Trumpov raskol s Evropom naveo je dužnosnike da pretpostave da, u skladu s predsjednikovom neprijateljskom politikom, manje američkih obavještajnih podataka sada bude dijeljeno s europskim saveznicima.

Više sigurnosnih dužnosnika naglasilo je da ako saveznici završe u situaciji gdje dobivaju manje signalnih obavještajnih podataka, gube dragocjene informacije o tome što bi njihovi protivnici mogli raditi. Ako dobiju manje podataka, postaje im teže obraniti se od neprijatelja.

Prošle sedmice, ministar odbrane Pete Hegseth navodno je naredio pauzu u cyber napadima na Rusiju (Ministarstvo obrane kasnije je to negiralo). To otvara prostor Rusiji i posrednicima Kremlja da ojačaju svoj utjecaj na informacijski prostor. Također šalje poruku iz Washingtona Moskvi da Sjedinjene Države ne smatraju cyber aktivnosti Kremlja prioritetom.

Kako navodi FP, niko ne zna gdje to na kraju vodi - "Trump i njegova Republikanska stranka čine se iskreno daleko manje zainteresirani za suprotstavljanje Rusiji u odnosu na druge geopolitičke (i domaće) prioritete poput trgovinskih tarifa i nadmašivanja Kine u razvoju modernih tehnologija. S Moskvom, dijele ideološke prioritete, poput ponovnog uspostavljanja patrijarhata i mržnje prema progresivnim aktivistima".

Trumpov tim, posebno Vance, bili su izričiti u svom stavu da je najbolji način za postizanje mira u Ukrajini ne kroz konvencionalnu tvrdu moć, već kroz ekonomske aranžmane koji su u biti eksploatatorski.

Uz to, postoji i uništavanje američkih državnih kapaciteta pod vodstvom Ministarstva za učinkovitost vlade, zajedno s opsežnim napadom na protuistražne službe poput FBI-a, kojeg Trump krivi za progon pobunjenika s napada 6. januara 2021. na američki Capitol. To sugerira da Sjedinjene Države neće ni nastojati prikupljati, niti će biti u mogućnosti prikupljati obavještajne podatke kakve su imale od kraja Hladnog rata - ne možete dijeliti ono što nemate.

“U najboljem slučaju, Evropljani će stisnuti zube i izdržati sljedeće četiri godine, nadajući se da Trump neće dijeliti osjetljive informacije s protivnicima ili držati ih previše u mraku. U najgorem slučaju, Evropa će biti iznenađena nečim na šta je njen navodni najbliži saveznik mogao upozoriti—na primjer, eskalacijom od strane Rusije”, navodi se u analizi.

“U svakom slučaju, to je još jedna limenka benzina koja se izlijeva na vatru koja prijeti da spali most preko Atlantika. Čak i ako preživimo Trumpov drugi mandat relativno neozlijeđeni, nema garancije da će taj most ikada biti obnovljen”, dodaje se.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje