
Novi nalazi švedske studije osoba s nedavno dijagnosticiranim dijabetesom tipa 2 mogli bi pomoći ljekarima da razlikuju one s niskim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti od onih s većim rizikom.
Oglas
Općenito, osobe s dijabetesom tipa 2 imaju i do četiri puta veću vjerovatnoću da dožive srčani udar, moždani udar ili neki drugi veliki kardiovaskularni događaj u poređenju s ljudima koji nemaju dijabetes, prenosi Reuters.
U novoj studiji učestvovala su 752 dobrovoljca kojima je nedavno dijagnosticiran dijabetes tipa 2, a nijedan nije imao raniju historiju srčanih oboljenja. Tokom otprilike sedam godina praćenja, 102 učesnika doživjela su ozbiljne kardiovaskularne komplikacije.
Analizirajući uzorke krvi uzimane od učesnika u redovnim intervalima, istraživači su pratili hemijske promjene u DNK tokom vremena.
Oglas
Takve promjene, poznate kao metilacija DNK, „kontrolišu koji su geni aktivni ili isključeni u našim ćelijama, a kada ne funkcionišu pravilno, mogu doprinijeti razvoju kardiovaskularnih bolesti“, izjavila je u saopštenju voditeljica studije Šarlot Ling s Univerziteta u Lundu.
Istraživači su otkrili više od 400 mjesta metilacije DNK u krvi. Uspjeli su koristiti 87 lokacija kako bi razvili skalu bodovanja za procjenu rizika pacijenata od razvoja ozbiljnih kardiovaskularnih komplikacija.
Negativna prediktivna vrijednost skale – njena tačnost u identifikaciji pacijenata s niskim rizikom od velikog kardiovaskularnog događaja – iznosila je 96 posto, navode istraživači u časopisu Cell Reports Medicine.
Međutim, skala je bila tačna samo oko 32 posto u prepoznavanju pacijenata s visokim rizikom – vjerovatno zato što studija još nije trajala dovoljno dugo.
Oglas
Ipak, istraživači su napisali da se njihov skrining test čini kao jedan od najpouzdanijih prognostičkih alata za razlikovanje pacijenata s dijabetesom tipa 2 s niskim srčanim rizikom od onih s potencijalno visokim rizikom, omogućavajući personalizirani tretman, optimizirane troškove zdravstvene zaštite i smanjenje neželjenih efekata povezanih s terapijom i brigom o pacijentima.
Trenutno zdravstveni radnici rizik od budućih srčanih bolesti procjenjuju na osnovu kliničkih varijabli kao što su starost, spol, krvni pritisak, pušenje, štetni holesterol, dugoročni šećer u krvi i funkcija bubrega, „ali to je prilično grub alat“, rekla je Ling.
„Ako dodate metilaciju DNK, imate mnogo bolju procjenu budućeg rizika“, dodala je ona.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
Oglas
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
Oglas