Dunav presušuje, a Europa još uvijek nema plan FOTO

U tekstu koji donosi Politico, navodi se da je mnogo toga na kocki. Dunav, drugi najduži plovni put u Europi, vitalna je arterija za teretni saobraćaj, pitku vodu, poljoprivredu i industriju. Pomaže u hlađenju velikih nuklearnih elektrana i napaja hidroenergetske projekte. Riječni sliv proteže se kroz 19 zemalja i podržava desetine miliona ljudi. Ali ponavljajuće suše, uzrokovane klimatskim promjenama, prijete da sve to promijene.  

"Predviđa se da će se ovo dešavati češće i da moramo sistematičnije sagledati dostupnost vode, potražnju za vodom i, naravno, zadržavanje i otpornost", rekla je Birgit Vogel, izvršna sekretarka Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunav, koja koordinira saradnju među zemljama u slivu. 

S obzirom na to da suša postaje stalna prijetnja, Europa još uvijek nema jedinstvenu, obavezujuću politiku za suočavanje s nestašicom vode u Dunavu i šire. Odgovornost je i dalje podijeljena između nacionalnih vlada i vlasti riječnih slivova, a regulirana je nizom zakona EU za koje zelene grupe kažu da se slabo provode. Mnoge od novih mjera otpora bloka ostaju dobrovoljne.

U tom kontekstu, nacionalne vlasti pribjegavaju jednostranim mjerama koje, kako neki tvrde, mogu izazvati haos kod njihovih susjeda i obližnjih ekosistema. 

Dimiter Kumanov, šef zaštite okoliša u bugarskoj nevladinoj organizaciji za rijeke Balkanka, tvrdi da zemlje poduzimaju hitne mjere bez razmatranja širih posljedica. Posebno je zabrinut zbog potencijalnog utjecaja takvih mjera na vodu za piće u Bugarskoj. 

Podunavske zemlje "rade sve što žele, a mi u Bugarskoj plaćamo cijenu", rekao je. 

Visoki ulozi, niske rijeke

"Ovo ljeto je bilo još jedan podsjetnik da je Europa u velikoj mjeri nepripremljena za klimatske promjene", rekla je Sara Johansson, stručnjakinja za vodnu politiku u Europskom birou za zaštitu okoliša. "Isušivanje tla, degradirana močvarna područja i uništeni ekosistemi pretvaraju pejzaže u vatrene kutije spremne za paljenje, dok su iscrpljene rijeke otkrile ranjivost našeg energetskog sistema".

Mađarska nuklearna elektrana Paks, koja se oslanja na rijeku za hlađenje, snabdijeva oko 40 posto električne energije u zemlji, dok rumunska elektrana Cernavodă osigurava jednu petinu njene energije. Kada je vodostaj rijeke prenizak, vlade se ne suočavaju samo s krizom vode - one također riskiraju gubitak glavnog izvora električne energije. 

Mađarska je ovog mjeseca započela izgradnju praga riječnog korita – strukture slične brani – kako bi podigla nivo vode oko Paksa. To je "potencijalno korisna kratkoročna intervencija za podizanje nivoa vode uzvodno", rekao je Tamás Gruber, šef programa Žive rijeke WWF-a Mađarska. "Međutim, dostupne informacije nisu dovoljne za procjenu njenih punih ekoloških posljedica ili njene efikasnosti u budućim ekstremno niskim uslovima protoka".

Takva struktura bi mogla "pogoršati uslove niskog vodostaja nizvodno i uticati na transport sedimenta, ribe i druge vodene organizme", dodao je. 

Brza rješenja za sušu uglavnom su ostala nacionalna i fragmentirana u sedam zemalja članica EU kroz koje protiče Dunav, zajedno sa Srbijom, Moldavijom i Ukrajinom. 

Organizacije koje koordiniraju upravljanje rijekom postoje, poput Vogelove komisije ICPDR-a. Zemlje ICPDR-a također imaju nacionalne agencije odgovorne za brodarstvo, upravljanje vodama i zaštitu okoliša.  

Ove agencije sarađuju na praćenju i navigaciji - ali u konačnici djeluju unutar vlastitih nacionalnih jurisdikcija.

Ulazak u EU

Okvirna direktiva EU o vodama zahtijeva od zemalja članica da zaštite i obnove rijeke, jezera i podzemne vode bloka, te da koordiniraju upravljanje vodama u svim riječnim slivovima, a ne samo duž nacionalnih granica. Međutim, stručnjaci i grupe iz sektora voda kažu da EU nije uspjela pružiti koordiniran politički odgovor za poboljšanje spremnosti na sušu, a sušna ljeta će postati češća i intenzivnija.

"Europska unija pruža okvir. Nacionalne vlade mogu imati plan... ali većina upravljanja se vrši na nivou riječnog sliva ili na lokalnom nivou", rekao je Loïc Charpentier, šef zagovaranja u organizaciji Lobby Water Europe. "Zato se stiče ovaj utisak, recimo, nekoordinisane akcije. Morate učiniti neka poboljšanja". 

Prošle godine, grupa naučnika pozvala je  na donošenje Direktive EU o suši kako bi se "harmonizirale i provele politike upravljanja rizikom širom kontinenta". To je bio odgovor na sušu iz 2022. godine . 

Događaj je "utjecao na veći dio kontinenta [ali] naši nalazi pokazuju značajne regionalne razlike u upravljačkim kapacitetima", napisali su. "U mnogim zemljama - posebno onima s ekonomijama u kojima dominira poljoprivreda - odgovori na sušu ostaju kratkoročni i reaktivni, što često dovodi do potencijalno neprilagođenih praksi".

Brisel je prošle godine također predstavio Strategiju otpornosti na vodu, koja sadrži oko 50 mjera za poboljšanje sigurnosti vode u bloku. Strategija je uključivala obećanje Europske komisije da će zemljama članicama dati tehničke smjernice o tome kako izraditi planove za upravljanje sušom - ali oni nisu obavezni. 

Ključni zakon EU o prirodi također obavezuje blok da do 2030. godine postigne 25.000 kilometara rijeka slobodnog toka u Europi, što znači one bez vještačkih prepreka poput hidroelektrana - ali opet, uglavnom će "zavisiti od država članica koliko žele doprinijeti [tom cilju]", rekla je Marie Pfeiffer, stručnjakinja za zaštitu rijeka WWF-a Austrija. 

Kao dio svoje tekuće misije smanjenja birokratije i jačanja industrije EU, Brisel planira revidirati Okvirnu direktivu o vodama , s fokusom na ublažavanje pravila zaštite voda za rudarstvo. Nevladine organizacije za zaštitu okoliša upozoravaju da se direktiva već nedosljedno provodi.

Na pitanje o suši na Dunavu, komesarka za zaštitu okoliša Jessika Roswall izjavila je za POLITICO da je "neophodno pojačati našu spremnost na svim poljima", dodajući da EU također treba "procijeniti da li je naše trenutno zakonodavstvo EU o vodama i dalje prikladno sa stanovišta otpornosti, spremnosti, ponovne upotrebe vode i upravljanja sušom" – aludirajući na predstojeću reviziju.  

Gergely Patkó, analitičar Mađarskog udruženja vodovodnih preduzeća, tvrdi da postoji "dobra saradnja između vlasti riječnih slivova u različitim zemljama i da Okvirna direktiva o vodama podržava tu koordinaciju". Ipak, upozorio je da bi revizija direktive mogla dodatno opteretiti vodu za piće tokom kriza suše. 

Kumanov, bugarski stručnjak za neprofitne organizacije, rekao je da je najbolje rješenje "pratiti pravni okvir EU po pravilima i učiniti ga strožim, s ciljem bolje zaštite prirodnih vodnih resursa, ali također znam da je to za sada utopija".

"Jednog dana će drvene glave u EU naučiti lekciju i nadam se da neće biti prekasno".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad