Dva kilometra u utrobi Zemlje: Kobni izlet u "podzemnu Himalaju"

Kako piše Live Science, dvije se jame izmjenjuju kao rekorderke za najdublju jamu na našem planetu: Veryovkina i Krubera-Voronya dublje su od 2000 metara i nalaze se na istom planinskom lancu poznatom kao Gagrinsko gorje, u zapadnom dijelu Velikog Kavkaza. Za usporedbu, naša najdublja jama, Lukina jama ima dubinu 1431 metar.

Desetljećima nisu znali koliko je duboka

Veryovkina je razgranat sustav vertikala, dvorana, podzemnih tokova i sifona, a upravo su kilometri gotovo horizontalnih prolaza pronađeni duboko u njezinoj unutrašnjosti jedno od obilježja zbog kojih je posebno zanimljiva speleolozima.

Priča o Veryovkini počinje 1968. godine, kada su je istraživali speleolozi iz Krasnojarska. Tada su stigli do dubine od samo 115 metara i označili je oznakom S-115. Moskovski speleološki klub Perovo ponovno ju je pronašao 1982., a tijekom sljedećih nekoliko godina istraživači su napredovali do otprilike 440 metara. Nakon toga činilo se da dalje nema prolaza.

Godinama su speleolozi pokušavali pronaći nastavak, no dubina je ostajala ista. Prekretnica je stigla 2015., kada je pronađen novi prolaz koji je otvorio put prema dotad nepoznatim dijelovima jame. Od tog trenutka istraživanje je krenulo nevjerojatnom brzinom.

U lipnju 2016. speleolozi su stigli do 630 metara, nekoliko mjeseci poslije već su bili na 1010 metara, a početkom 2017. na 1832 metra. U kolovozu iste godine spustili su se ispod granice od dva kilometra. Krajem mjeseca dosegli su 2204 metra i Veryovkina je preuzela titulu najdublje poznate jame od susjedne Krubere.

Novi rekord postavljen je u ožujku 2018. Ekspedicija ruskih speleologa predvođena Pavelom Demidovim i Iljom Turbanovim stigla je do završnog sifona i izmjerila ukupnu dubinu od 2212 metara.

Podzemni svijet 

Možda još više od same brojke fascinira ono što su istraživači pronašli pri dnu. Tijekom ekspedicija 2017. otkrili su golemi sustav gotovo horizontalnih prolaza na dubinama većim od 2100 metara. Samo u toj fazi kartirali su više od šest kilometara novih prolaza. Sljedeće godine kartirano je još više od kilometra prolaza.

Ekspedicije u takve špilje i jame traju danima, oprema i zalihe prenose se kroz zahtjevne vertikale, a speleolozi postavljaju podzemne logore iz kojih nastavljaju istraživanje. Dubina nije jedina opasnost. Voda može u vrlo kratkom vremenu potpuno promijeniti podzemni krajolik.

To je ekipa predvođena Demidovim dramatično iskusila u rujnu 2018. Dok su se nalazili duboko u Veryovkini, snažna oluja na površini izazvala je naglu poplavu u donjim dijelovima sustava. Speleolozi su se morali povlačiti prema višim dijelovima dok je voda rasla iza njih. Ekipa se na kraju uspjela izvući.

Kobni izlet

Veryovkina je nekoliko godina poslije pokazala koliko kobna može biti odluka da se u takav sustav uđe bez odgovarajuće podrške. U kolovozu 2021. godine speleolozi kluba Perovo na dubini od oko 1100 metara pronašli su tijelo muškarca. Usput su nailazili na tragove njegova samostalnog spuštanja: opremu, štapove i šator postavljen na oko 600 metara dubine. Utvrđeno je da je tijelo u jami bilo još od studenoga 2020.

Radilo se o 37-godišnjem muškarcu iz Sočija, planinaru koji je putovati sam. Prema European Cave Rescue Associationu, obitelji nije rekao kamo ide. Njegovo izvlačenje s dubine od 1100 metara zahtijevalo je složenu akciju speleologa i spasilaca.

Spuštanje u dubine takvih jama rezervirano je za vrhunske speleologe koji ekspedicije pripremaju mjesecima, a čak se i sitne pogreške pod zemljom skupo naplaćuju.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad