“Nalazimo se u jednom od najdelikatnijih historijskih momenata od završetka Hladnog rata”, izjavio je nedavno profesor sa Fakulteta političkih nauka u Beču Vedran Džihić, misleći na ubrzano slabljenje demokratskih principa širom svijeta. Džihić je za N1 komentarisao rezultate izbora u Njemačkoj ističući da je sve izvjesniji kancelar ove države Friedrich Merz (CDU/CSU) osoba s jasnim i oštrim stavom koja je dugo bila u sjenci Angele Merkel navodeći da je sada napokon dočekao moć.
Džihić je stava da je Friedrich Merz dugo bio u sjenci Angele Merkel.
"Ona je insistirala na tome da on bude u drugom planu u konzervativnoj stranci. I od tog momenta, dakle, zadnjih 10 do 15 godina on ima jaku želju da preuzme moć u Njemačkoj. Poznat je kao dobar retoričar, ali i kao osoba koja ima jasne principe. On je dosad prije svega bio izuzetan zagovornik jakih transatlantskih odnosa. Vjerovao je u snagu SAD-a i u tu neku vezu između Evrope i Amerike koja je i Njemačkoj na kraju garantovala stabilnost od 1945. godine naovamo. Kada je riječ o Evropskoj uniji, ima jasne principe jer Merz želi da vidi EU kao jaku uniju koja je sposobnija ili spremnija da odgovori na globalne geopolitičke izazove koje imamo u ovom momentu, a to je isto rekao tokom izborne kampanje i to je isticao isto nakon izbora", rekao je Džihić.
Osvrnuo se na Merzove poteze kada je riječ o unutrašnjoj političkoj situaciji u Njemačkoj.
"Vidimo da je zauzeo mnogo oštriji i desniji stav prema nekim suštinskim pitanjima i dilemama. Prije svega je to pitanje migracije gdje smo s njegove strane vidjeli na neki način normalizaciju desničarskih diskursa. Čak je i on slično kao i Alternativa za Njemačku postavio to pitanje migracije kao 'majku svih problema' u Njemačkoj i zalaže se za taj neki restriktivniji kurs po pitanju migracije koji na neki način čak uključuje i zatvaranje njemačkih granica što bi bio naravno presedan u historiji Njemačke od 1989. godine naovamo. Centralno pitanje za njega je kako on kao neko ili barem kao osoba koja je nekad vjeroavala u transatlantske osnose da se pozicionira prema američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i kako na neki način da doprinese jačanju EU u trenutku kada EU gubi taj sigurnosni štit SAD-a. Vidjet ćemo kako će odgovoriti na to, ali to će svakako u vanjskom političkom planu biti najveći izazov za vjerovatno novog budućeg kancelara Njemačke", ustvrdio je.
https://n1info.ba/svijet/merzov-plan-za-europu-protiv-trumpa-nikada-nisam-mislio-da-cu-morati-ovo-reci/
U Njemačkoj su počele "padati" prve ostavke. Bez liderstva ostaju zeleni i liberali, pa nas je interesovalo očekuje li se nešto slično i SPD-u te može li sada, ako nije ranije na čelo te stranke doći aktuelni ministar odbrane Boris Pistorius?
"U Socijaldemokratskoj stranci se barem sada ovih prvih dana nakon izbora svi nalazimo u nekoj vrsti panike jer je jasno da će se dosadašnji kancelar Olaf Scholz povući iz tog prvog reda i da je ovo neki njegov lični poraz budući da je ovo najlošiji rezultat Socijaldemokrata u historiji Njemačke i to je nešto za šta i on snosi odgovornost. Pistorius kao ministar odbrane Njemačke je u posljednjem periodu, pogotovo zadnjih nekoliko mjeseci bio jedan od najpopularnijih političara ne samo u okviru SPD-a nego u cijeloj Njemačkoj. Zauzeo je jasan stav prema Rusiji i Vladimiru Putinu, započeo je neke potrebne reforme u Ministarstvu odbrane tako da je za očekivati da bi on trebao biti neko novo lice SPD-a. I ako bi on bio vicekancelar Njemačke i neko ko bi pored Merza bio i lice nove Njemačke mislim da bi to bio pozitivan stav zato što i Pistorius ima jasne stavove po pitanju potrebe jačanja evropske sigurnosne arhitekture. Ima jako precizan i izražen stav po pitanju podrške Ukrajini tako da bi u nekom globalnijem kontekstu ta koalicija, iako ne bi imala ogromnu većinu u njemačkom Bundestagu, mogla biti na neki način ipak konstruktivan igrač u ovom velikom evropskom prevrtanju ili previranju koje vidimo ovih dana i mjeseci", mišljenja je Džihić.
AfD - desno orijentisana stranka je na ovogodišnjim izborima ostvarila veoma dobar uspjeh. Međutim, od kolega niko s njima ne želi u koaliciju, a samim time ni vlast. Ipak, ko-liderka ove stranke Alice Weidel je poručila nakon izbora da će oni biti u vlasti, dok s druge strane, postoje mišljenja da je to sve jedna kratkotrajna epizoda.
"Rezultat koji je ostvario AfD je veoma dobar i na neki način je sada počela promjena epohe u Njemačkoj. Njemačka je dosad od 1945. godine naovamo imala jasan konsenzus oko toga da bilo kakvo koketiranje i povratak nacističkim i bilo kakvim desničarskim i bilo kakvim ekstremnim razmišljanjima ne može biti dio bilo kakvog demokratskog konsenzusa u Njemačkoj. AfD je prije nekoliko godina već započeo s potpuno otvorenim preispitivanjem tog konsenzusa jer se unutar te stranke nalaze osobe koje otvoreno koriste vokabular nacističke Njemačke, mijenjaju se neke stvari, jasna je pozicija prema tome kako i na koji način njemačka nacija treba izgledati. Tu se uvijek pokreće pitanje migracije budući da se AfD zalaže za masovno protjerivanje migranata iz Njemačke, tzv. reemigraciju tako da sve to zaista predstavlja tektonsku promjenu u njemačkoj politici", rekao je naš sagovornik dodajući da će AfD stranka će biti veoma jaka i agresivna opozicija:
"Ići će s argumentom koju je i Trump koristio prema vrhu predsjedništva da stranke i koalicija u Njemačkoj nemaju demokratski legitimitet. Sarađivat će sa desnicom širom Evrope, podršku im je već pružio i Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, kao i premijer Mađarske Viktor Orban, a svakako imaju podršku i iz Amerike, ali i mnogih drugih desničara iz EU. Shodno tome, postoji opasnost da će velika koalicija imati probleme da održi tu svoju većinu i da mobilizuje stanovništvo oko potrebnih i teških reformi i u ekonomskom sistemu i po pitanju migracija. Najveći profiter od svega toga će biti AfD".
https://n1info.ba/svijet/izbori-u-njemackoj-historijski-uspjeh-afd-a-ali-pobjednici-ih-ne-zele-u-vladi/
Odgovarajući na pitanje na koji način će se rezultati izbora u Njemačkoj, ali i buduća struktura vlasti u toj državi odraziti na Zapadni Balkan s fokusom na BiH, Džihić je pojasnio da to područje zajedno s našom državom nisu u fokusu kako Njemačke tako ni Evropske unije.
"Problemi u Njemačkoj su daleko veći i vanjskopolitički prioriteti su potpuno drugačije prirode. Od nove njemačke vlade, ukoliko to bude ova koja se najavljuje između konzervativaca i socijaldemokrata ne očekujem neke radikalne promjene već očekujem da će se barem retorički insistirati na proširenju Evropske unije, očekujem od Merza neku novu vrstu transakcionizma kojeg je imala i Angela Merkel prema našoj regiji pogotovo prema Aleksandru Vučiću. Dakle, možda će biti važnija stabilnost regije pa će se ići možda i na to da se zažmiri na jedno ili dva oka kada se radi o povredama demokratskih ili ljudskih prava i mislim da će na neki način pitanje odnosa prema našoj regiji biti odlučeno onog trenutka kada se razbistri slika odnosa između Washingtona, Brisela, Njemačke i Pariza. Kada se donese odluka oko Ukrajine i da li će Evropa postati jak igrač na globalnom nivou i promovisati norme i vrijednosti u neposrednom komšiluku onda ćemo znati kakva će nominalno biti politika prema Zapadnom Balkanu i BiH", pojasnio je Džihić.
https://n1info.ba/svijet/posljednje-upozorenje-glavnim-strankama-u-njemackoj/
Spomenuo je da će u svemu ovome važna poluga Njemačke ostati Berlinski proces.
"Da se napravi neka vrsta kontinuiteta prema regiji. Dakle, to će na neki način Merz podržati bit će mu važno, ali znamo da je Berlinski proces dosad bio projekt koji nije polučio puno rezultata tako da neke suštinske promjene ne možemo očekivati", poručio je, između ostalog, Džihić.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare