Economist: Trump vodi Ameriku u trgovinski ponor

Ako ste propustili da vidite kako se Amerika „pljačka, siluje i pustoši od strane bližih i daljih nacija“ ili da joj se surovo uskraćuje „pravo da prosperira“, onda čestitamo: imate čvršći stisak stvarnosti od predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, piše Economist.

Teško je reći šta je uznemirujuće: to što lider slobodnog svijeta izgovara potpune gluposti o najuspješnijoj i najcjenjenijoj ekonomiji ili činjenica da je 2. aprila, vođen tim zabludama, Donald Trump najavio najveći zaokret u američkoj trgovinskoj politici u više od jednog stoljeća – i počinio najdublju, najštetniju i potpuno nepotrebnu ekonomsku grešku u savremenoj eri.

Govoreći iz Ružičnjaka Bijele kuće, predsjednik je najavio nove „recipročne“ carine na gotovo sve američke trgovinske partnere. Biće uvedene dažbine od 34% na Kinu, 27% na Indiju, 24% na Japan i 20% na Evropsku uniju. Mnoge male ekonomije suočavaju se s drakonskim stopama, svi ciljevi suočeni su s carinom od najmanje 10%, navodi se u analizi.

Uključujući postojeće carine, ukupno opterećenje na Kinu sada će iznositi 65%. Kanada i Meksiko su pošteđeni dodatnih tarifa, a nove dažbine neće se dodavati na sektorske mjere, poput 25% carine na automobile ili najavljene carine na poluprovodnike, ali ukupna američka carinska stopa sada će skočiti iznad nivoa iz doba Velike depresije — nazad u 19. vijek, piše Economist.

Trump je to nazvao jednim od najvažnijih dana u američkoj historiji. On je skoro u pravu, njegov „Dan oslobođenja“ označava potpuno napuštanje svjetskog trgovinskog poretka i prihvatanje protekcionizma, navodi se u analizi.

Pitanje za zemlje koje su zatečene ovim predsjednikovim bezumnim vandalizmom jeste: kako ograničiti štetu?

Gotovo sve što je Trump rekao ove sedmice – o istoriji, ekonomiji i tehničkim aspektima trgovine – bilo je potpuno zabludjelo, prema Economistu.

Godinama je veličao eru visokih carina i niskih poreza s kraja 19. vijeka. U stvarnosti, najbolja istraživanja pokazuju da su tadašnje carine usporavale ekonomiju, navodi se u analizi.

Sada je dodao i bizarnu tvrdnju da je ukidanje carina izazvalo Veliku depresiju 1930-ih i da su Smoot-Hawley carine stigle prekasno da bi spasile situaciju. Stvarnost je da su upravo te carine dodatno pogoršale depresiju – baš kao što će danas štetiti svim ekonomijama, piše Economist.

To su bile decenije mukotrpnih pregovora o slobodnoj trgovini koje su kasnije pomogle da se smanje carine i povećaju prosperitet.

Trumpove tvrdnje o ekonomiji su potpuno besmislene, predsjednik kaže da su carine potrebne kako bi se zatvorio američki trgovinski deficit, koji vidi kao transfer bogatstva strancima, navodi Economist.

Ali, kako bi mu svaki ekonomista iz vlastitog kabineta mogao reći, ukupni deficit nastaje zato što Amerikanci štede manje nego što njihova zemlja ulaže – i, što je ključno, ta realnost nije spriječila njihovu ekonomiju da tri decenije nadmašuje ostatak G7.

Nema razloga da njegove dodatne carine eliminišu deficit. Insistiranje na uravnoteženoj trgovini sa svakim partnerom ponaosob je besmisleno – kao da Teksas zahtijeva ravnotežu razmjene s ostalih 49 država, ili kao da neka kompanija zahtijeva da svaki njen dobavljač bude i kupac, ističe Economist.

Trumpovo razumijevanje tehničkih aspekata bilo je jadno, tvrdio je da su nove carine zasnovane na procjeni carina koje druge zemlje nameću Americi, uz manipulaciju valutama i druge navodne distorzije, poput PDV-a.

Ali izgleda da su zvaničnici postavili carine koristeći formulu koja uzima bilateralni američki deficit kao udio u robi koju uvoze iz svake zemlje i prepolove ga – što je gotovo nasumično kao da vas oporezuju na broj samoglasnika u vašem imenu, navodi Economist.

Ova kolekcija gluposti donijeće bespotrebnu štetu Americi, potrošači će plaćati više i imati manji izbor, poskupljenje dijelova za američke proizvođače, uz eliminaciju discipline strane konkurencije, učiniće ih neefikasnim i tromim.

Dionice Nikea, koji ima fabrike u Vijetnamu (carina: 46%), pale su za 7%. Da li Trump zaista vjeruje da bi Amerikanci bili bolje ako bi sami šili svoje patike?

Ostatak svijeta takođe će snositi posljedice i mora odlučiti šta učiniti. Jedno pitanje je da li uzvratiti, političari treba da budu oprezni, piše Economist.

Uprkos Trumpovim tvrdnjama, trgovinske barijere štete onima koji ih uvode. Pošto vjerovatnije izazivaju Trumpovu eskalaciju nego povlačenje, odmazda bi mogla sve učiniti još gorim – moguće katastrofalno, kao 1930-ih.

Umjesto toga, vlade bi trebalo da se fokusiraju na povećanje trgovine među sobom, posebno u sektorima usluga koje pokreću ekonomiju 21. vijeka, navodi se u analizi.

S obzirom da SAD učestvuje s tek 15% u krajnjoj potražnji za uvozom, više ne dominira globalnom trgovinom kao što dominira finansijama i vojnom potrošnjom. Čak i kada bi potpuno zaustavila uvoz, 100 trgovinskih partnera SAD-a bi, prema proračunima Global Trade Alert-a, nadoknadilo izgubljeni izvoz u roku od samo pet godina.

EU, 12 članica sveobuhvatnog i progresivnog sporazuma o transpacifičkom partnerstvu (CPTPP), Južna Koreja i male otvorene ekonomije poput Norveške čine 34% svjetske potražnje za uvozom.