EU zabrana motora s unutrašnjim sagorijevanjem jača populiste

U Pragu je krajnje desna stranka Motoristi za sebe osvojila gotovo 7 posto glasova na posljednjim izborima, nazivajući ekološke politike EU “zelenim fanatizmom”. Najjača populistička stranka ANO formirala je koaliciju upravo s Motoristima i desnom Slobodom i direktnom demokratijom, čime je Češka zadržala status jedne od vodećih protivnica zabrane iz 2035. godine.

Slični tonovi čuju se i u Poljskoj. Piotr Muller, poslanik iz stranke Pravo i pravda, poručio je da “niko ne bi trebao biti prisiljen mijenjati automobil samo zato što je tako odlučio Brisel”. Krajnje desna Konfederacija u kampanji koristi slogane poput “Zaustavite klimatske fanatike”, dok u programskim dokumentima tvrdi da je u toku “rat protiv automobilskog sektora i vozača”.

U Italiji, vođa Lige i potpredsjednik vlade Matteo Salvini opisao je zabranu iz 2035. kao “ideološki fundamentalizam2 i “ekonomsko samoubistvo” koje će, po njegovom mišljenju, europsku automobilsku industriju prepustiti kineskim rivalima. Rim sada traži izuzeća iz zakona o biogorivima.

Njemačka desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) snažno se protivi mjeri, a pitanje podjele mišljenja osjetno potresa i vladajuću koaliciju konzervativaca i socijaldemokrata. U Francuskoj, Nacionalno okupljanje Marine Le Pen i Jordana Bardelle zalaže se za potpuno ukidanje zabrane.

Populisti su, tvrde analitičari, pogodili “bolnu tačku” EU. Iako Unija planira smanjiti emisije iz saobraćaja za 90 posto do 2050. godine, ta promjena podrazumijeva transformaciju jedne od najprofitabilnijih industrija Europe. Anketa sprovedena među 15.000 ispitanika u Njemačkoj, Francuskoj i Poljskoj pokazala je da je zabrana motora s unutrašnjim sagorijevanjem najnepopularnija ekološka mjera, uprkos općoj podršci borbi protiv klimatskih promjena.

“Desnica iskorištava ovaj skepticizam i pretvara ga u politički kapital, predstavljajući klimatske politike kao teret za privredu, poljoprivrednike i građane”, objašnjava Jannik Jansen iz Jacques Delors centra.

Automobilska industrija istovremeno se suočava s nizom kriza: carinama koje je uveo američki predsjednik Donald Trump, konkurencijom kineskih proizvođača i slabašnim oporavkom tržišta nakon pandemije. Neki europski proizvođači koji kasne s prelaskom na električne automobile sada lobiraju za ublažavanje ili čak ukidanje zabrane iz 2035.

Njemački konzervativci su u februarskoj izbornoj kampanji tražili ukidanje zabrane i za to su nagrađeni povećanjem podrške. Francuska vlada, nekada čvrst zagovornik zelenog zakona, sada traži garancije da elektrifikacija vozila neće ugroziti radna mjesta. “Francuska želi nastaviti s elektrifikacijom, ali uz mjere koje štite europsku industriju“, saopćila je vlada 23. oktobra.

U Njemačkoj su socijaldemokrati ublažili svoj stav i sada podržavaju upotrebu plug-in hibrida i “zelenih goriva”, ali bavarski premijer Markus Soder i dalje tvrdi da “zabrana ugrožava stotine hiljada radnih mjesta” i prijeti “kolapsom njemačke autoindustrije”.

Pod pritiskom rastućeg otpora, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je da će do kraja godine predložiti reformu zakona o zabrani iz 2035. godine. Međutim, briselski zvaničnici tvrde da je za usporenu tranziciju odgovorna upravo desnica, koja je, kako kažu, “uspjela diskreditovati električna vozila u očima europske srednje klase”, navodi Politico.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad