EU želi ublažiti pravila o privatnosti radi jačanja razvoja umjetne inteligencije

Prema nacrtima prijedloga u koje je Politico imao uvid, “digitalni omnibus” paket koji će biti predstavljen 19. novembra predviđa izmjene ključnih dijelova Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR), zakona koji je godinama predstavljao temelj europskih standarda privatnosti.

Planirane izmjene, koje Komisija opisuje kao “ciljane i tehničke”, zapravo uključuju nova izuzeća za kompanije koje razvijaju umjetnu inteligenciju. Prema prijedlogu, AI firme bi mogle legalno obrađivati osjetljive kategorije podataka poput političkih uvjerenja, vjere, etničke pripadnosti ili zdravstvenih informacija, kako bi obučavale i upravljale svojim sistemima.

Komisija takođe predlaže redefinisanje pojma “ličnih podataka”, tvrdeći da pseudonimizirani podaci, u kojima su identifikacioni detalji zamagljeni, ne moraju uvijek potpasti pod GDPR zaštitu. Ovaj pristup odražava nedavnu odluku Suda pravde EU.

Još jedna kontroverzna izmjena odnosi se na pravila o “kolačićima”. Komisija planira uvesti odredbu koja bi omogućila vlasnicima web stranica i aplikacija da prate korisnike i bez njihovog izričitog pristanka, pod određenim uslovima.

Iako Brisel tvrdi da se radi o modernizaciji zastarjelih procedura, mnogi upozoravaju da bi prijedlog mogao oslabiti osnovna prava građana. Njemački političar Jan Philipp Albrecht, jedan od autora originalnog GDPR-a, upozorio je da Komisija “dramatično potkopava europske standarde privatnosti”.

Sličan ton imaju i organizacije za zaštitu privatnosti. Max Schrems, osnivač austrijske grupe Noyb, optužio je Komisiju da “tajno pokušava zaobići zakonodavni proces” i upozorio na “pogubne posljedice” takvih poteza.

Unutar EU vlada već postoje podjele: Estonija, Francuska, Austrija i Slovenija protive se izmjenama, dok Njemačka zagovara liberalniji pristup u korist razvoja umjetne inteligencije.

Europski parlament takođe je podijeljen. Zastupnica Zelenih Markéta Gregorová upozorila je da “temeljna prava Europljana moraju imati veću težinu od ekonomskih interesa”, dok je finska zastupnica Aura Salla, bivša čelnica kancelarije Mete u Briselu, izjavila da bi prijedlog “uz pravilnu provedbu” mogao donijeti pravnu sigurnost i prednost europskim istraživačima i kompanijama.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad