Evropa u strahu od Trumpovog plana za Ukrajinu. "Sad plaćamo cijenu"

Evropa će možda čak morati prihvatiti rastuće ekonomsko partnerstvo Washingtona, svojeg tradicionalnog zaštitnika u NATO savezu, i Moskve, za koju većina evropskih vlada i sam NATO smatraju da je najveća prijetnja evropskoj sigurnosti.

Iako su se Ukrajinci i drugi Evropljani uspjeli oduprijeti dijelovima američkog plana od 28 točaka za okončanje borbi koji se smatrao izrazito proruskim, svaki sporazum vjerojatno će i dalje nositi velike rizike za kontinent.

Ograničen utjecaj Evrope na pregovore

Ipak, sposobnost Evrope da utječe na sporazum ograničena je, ne samo zato što joj nedostaje moć diktiranja uslova.

Nisu imali predstavnika na razgovorima američkih i ukrajinskih dužnosnika na Floridi tijekom vikenda i samo će izdaleka promatrati kada američki posebni izaslanik Steve Witkoff danas posjeti ruskog predsjednika Vladimira Putina.

"Imam utisak da polako jača svijest da će u nekom trenutku doći do ružnog sporazuma", rekao je Luuk van Middelaar, osnivač i direktor think tanka Briselski institut za geopolitiku.

"Trump očito želi dogovor. Ono što je vrlo neugodno za Evropljane jest to što on želi dogovor prema logici velikih sila: 'Mi smo SAD, oni su Rusija, mi smo velike sile'."

Rubio nastoji uvjeriti Evropljane da neće biti isključeni

Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je da će Evropljani biti uključeni u rasprave o ulozi NATO-a i Europske unije u bilo kakvom mirovnom rješenju.

No evropskim diplomatima takve riječi ne pružaju veliku utjehu.

Kažu da bi gotovo svaki aspekt sporazuma utjecao na Europu – od potencijalnih teritorijalnih ustupaka do američko-ruske gospodarske suradnje.

Najnovija inicijativa također je izazvala nove evropske zabrinutosti oko američke predanosti NATO-u, koja se kreće od nuklearnog kišobrana preko brojnih sustava naoružanja do desetaka tisuća vojnika.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorius prošle je sedmice rekao da Evropljani više ne znaju "kojim ćemo savezima i dalje moći vjerovati u budućnosti, a koji će biti trajni".

Strahovi od ruskog napada na NATO

Uprkos Trumpovim prethodnim kritikama NATO-a, u junu je potvrdio svoju predanost savezu i njegovoj klauzuli o međusobnoj obrani iz članka 5. u zamjenu za obećanje Europljana da će povećati obrambenu potrošnju.

No Rubiovi planovi da preskoči sastanak ministara vanjskih poslova NATO-a u Briselu ove sedmice mogli bi samo pojačati evropsku nervozu, usred strahova da bi neka istočna članica saveza mogla biti sljedeća meta Moskve.

"Naše obavještajne službe nam nedvosmisleno govore da Rusija barem drži otvorenom opciju rata protiv NATO-a. Najkasnije do 2029.", rekao je prošle sedmice njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul.

Evropljani strahuju da bi teritorijalni ustupci osnažili Rusiju

Evropski zvaničnici kažu da ne vide znakove da Putin želi prekinuti invaziju na Ukrajinu. Ali ako to učini, brinu se da bi svaki sporazum koji ne poštuje teritorijalni integritet Ukrajine mogao ohrabriti Rusiju da ponovno napadne drugu zemlju.

Ipak, sada se čini vjerojatnim da bi svaki mirovni sporazum omogućio Moskvi da barem zadrži kontrolu nad ukrajinskom zemljom koju je zauzela silom, bez obzira na to jesu li granice formalno promijenjene ili ne.

Trumpova administracija također nije direktno odbacila ruske zahtjeve za ostatkom regije Donbas koju Moskva nije uspjela zauzeti nakon gotovo četiri godine rata.

Štaviše, Trump i drugi američki zvaničnici jasno su dali do znanja da vide velike mogućnosti za poslovne dogovore s Moskvom nakon što rat završi.

Europski dužnosnici strahuju da će prekid ruske gospodarske izolacije Moskvi dati milijarde dolara za obnovu vojske.

"Ako joj je ruska vojska bude velika, ako im je vojni budžet bude velik kao što je sada, htjet će ga ponovno koristiti", rekla je novinarima u ponedjeljak šefica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kallas.

Evropa ne uspijeva osigurati poziciju utjecaja na mirovni sporazum

Evropski čelnici teško uspijevaju osnažiti utjecaj na bilo kakvo mirovno rješenje, iako je Evropa od ruske invazije u veljači 2022. pružila oko 180 milijardi eura pomoći Ukrajini.

Evropska unija ima veliki potencijalni adut u obliku zamrznute ruske imovine na svom teritoriju.

No, čelnici EU do sada se nisu uspjeli dogovoriti o prijedlogu da se ta imovina iskoristi za financiranje zajma Ukrajini od 140 milijardi eura koji bi Kijev održao na površini i u borbi sljedeće dvije godine.

Vojna prisutnost "koalicije voljnih" skromna

Kako bi pokušali pokazati da mogu primijeniti čvrstu silu, "koalicija voljnih" predvođena Francuskom i Velikom Britanijom obećala je rasporediti "uvjerljive snage" kao dio poslijeratnih sigurnosnih jamstava Ukrajini.

Rusija je odbacila takve snage.

Ali čak i kad bi se rasporedile, bile bi skromne veličine, namijenjene jačanju snaga Kijeva, a ne samostalnoj zaštiti Ukrajine, i mogle bi djelovati samo uz podršku Sjedinjenih Američkih Država.

"Evropljani sada plaćaju cijenu što nisu ulagali u vojne sposobnosti posljednjih godina", rekla je Claudia Major, viša potpredsjednica za transatlantsku sigurnost u američkom think tanku German Marshall Fund.

"Evropljani nisu za stolom. Jer, citirajući Trumpa, nemaju karte", rekla je misleći na nastup američkog predsjednika u februaru kada je omalovažavao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad