Evropska metropola gradi podatkovni centar koji bi grijao 12.700 domaćinstava, a za hlađenje ne bi trošio pitku vodu

Projekt je dio nove strategije Beča kojom grad želi odgovoriti na sve veću potrebu za računarskim kapacitetima, ali uz što manje opterećenje okoliša i gradskih resursa.

Prema procjenama istraživanja EcoAustria, koje je naručila Bečka privredna agencija, potražnja za kapacitetima podatkovnih centara u Austriji iznosi oko 419 megavata, dok postojeći kapaciteti dosežu između 80 i 100 megavata.

Samo u Beču do 2030. godine očekuje se potreba za oko 250 megavata.

Serveri troše mnogo energije, ali njihova toplota ne bi bila izgubljena

Podatkovni centri su objekti u kojima se nalaze brojni serveri za obradu i pohranu velikih količina podataka. Njihov značaj raste s razvojem digitalnih usluga, poslovanja, nauke i vještačke inteligencije.

Međutim, takvi objekti zahtijevaju velike količine električne energije i efikasne sisteme hlađenja.

Zbog toga je Beč predstavio strategiju kojom želi odrediti gdje i pod kojim uslovima mogu biti građeni novi podatkovni centri. Cilj, kako navode gradske vlasti, nije izgraditi što više takvih objekata, nego osigurati da oni donose korist privredi, istraživanju i građanima, uz odgovorno korištenje energije, vode i prostora.

Gradonačelnik Beča Michael Ludwig poručio je da digitalna infrastruktura postaje važan faktor konkurentnosti gradova i privrede.

Dogradonačelnica i članica gradske vlade za privredu Barbara Novak istakla je da su Beču potrebni novi kapaciteti, ali ne po svaku cijenu i ne na svakoj lokaciji.

Posebno je naglasila mogućnost korištenja toplote iz podatkovnih centara za gradsko grijanje.

Hlađenje bez stalnog trošenja pitke vode

Jedan od prvih projekata prema novim pravilima planiran je u sjeveroistočnom dijelu Beča, u naselju Seestadt Aspern.

Kompanija STRABAG Real Estate i Bečka privredna agencija zajednički razvijaju podatkovni centar koji bi mogao imati kapacitet do 48 megavata.

Izgradnja bi se odvijala postepeno, u skladu sa stvarnim potrebama budućeg operatera.

Posebna pažnja posvećena je potrošnji vode. Sistem hlađenja funkcionisao bi po principu zatvorenog kruga, što znači da bi voda kružila unutar sistema i ne bi isparavala.

Za početno punjenje bilo bi potrebno do 500 kubnih metara vode, što odgovara zapremini bazena dužine 25 metara.

Nakon toga, prema planu, dodatna pitka voda za hlađenje centra ne bi bila potrebna.

Toplota servera za 12.700 domaćinstava

Ni zagrijana voda iz sistema ne bi se ispuštala u prirodu.

Umjesto toga, toplota koju proizvode serveri planira se koristiti za potrebe bečkog sistema daljinskog grijanja.

Prema procjeni EcoAustria, podatkovni centar slične veličine mogao bi godišnje proizvesti oko 108 gigavat-sati toplote koja se može iskoristiti.

To bi, prema njihovom izračunu, bilo dovoljno za grijanje približno 12.700 domaćinstava.

Koliko će se toplote zaista moći iskoristiti u konkretnom projektu zavisit će od konačnog tehničkog rješenja i načina rada centra.

Investicija vrijedna oko 350 miliona eura

Projekt bi, prema procjenama EcoAustria, mogao pokrenuti investicije u Austriji vrijedne oko 350 miliona eura.

Očekuje se da bi tokom izgradnje domaća privreda ostvarila dodatnu vrijednost od oko 264 miliona eura, dok bi u periodu redovnog rada ona mogla iznositi oko 30 miliona eura godišnje.

Jedan od uslova projekta jeste da budući operater bude evropska kompanija.

Na taj način Beč želi ojačati evropsku digitalnu infrastrukturu i smanjiti zavisnost od velikih međunarodnih pružalaca usluga.

Nova strategija predviđa i uspostavljanje centralne kontakt-tačke za kompanije koje žele graditi ili koristiti podatkovne centre.

Grad će istovremeno voditi računa da novi objekti ne ugroze snabdijevanje domaćinstava električnom energijom i pitkom vodom, kao i da se postojeći kapaciteti koriste što efikasnije.

Prva sveobuhvatna procjena primjene strategije planirana je za 2028. godinu.

Iako je projekt već u fazi razvoja, gradnja još nije počela.

Prije početka radova potrebno je osigurati investitora, izabrati odgovarajućeg evropskog operatera i pribaviti sve potrebne dozvole.

Za narednu fazu planirani su i informativni susreti sa stanovnicima naselja u kojem bi centar trebao biti izgrađen.