Evropski brzi voz stiže do 2040.?

Brža, "istinski evropska" mreža brzih željeznica mogla bi biti moguća do 2040. godine, saopštila je u srijedu izvršna vlast EU, otkrivajući planove za dramatično smanjenje vremena putovanja između većih gradova.

Evropska komisija je skicirala svijet u kojem bi vozovi mogli dostići brzine znatno iznad 250 km/h, kada je to izvodljivo, kako bi se osigurale brže veze širom kontinenta.

Ako se plan ostvari, putnici željeznicom bi mogli putovati između njemačke i danske prijestolnice za četiri sata do 2030. godine, umjesto sedam sati koliko je to danas, dok bi Sofija i Atina bile udaljene samo šest sati do 2035. godine, umjesto skoro 14.

Nove prekogranične veze bi dramatično ubrzale putovanje između Talina i Rige na 1 sat i 45 minuta u poređenju sa sadašnjih 6 sati i 10 minuta. Na drugoj strani kontinenta, putovanje između Lisabona i Madrida bi se skratilo na tri sata, u odnosu na prethodnih devet.

Evropski komesar za transport, Apostolos Tzitzikostas, samoproglašeni "vozački majstor" , rekao je da planovi određuju kako stvoriti "bržu, istinski evropsku mrežu brzih željeznica do 2040. godine". Komisija je predvidjela da će ovo učiniti putovanje željeznicom privlačnijom alternativom kratkim, a moguće i dužim letovima na mnogim rutama.

Uprkos ponovljenim pozivima za povećanje željezničkog saobraćaja, brza prekogranična putovanja vozovima ostaju rijetka. Operateri fokusirani na nacionalne prioritete, neadekvatna infrastruktura, nekompatibilni sistemi, sukobljeni propisi i izuzetno komplikovana prodaja karata znače da se brza željeznica nije razvila tako brzo, niti se proširila tako široko, kako su se zagovornici nadali.

Postojeća evropska mreža brzih željeznica, duga 12.128 km, saopštila je komisija, uglavnom je koncentrisana u četiri zapadne države članice EU - Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Španiji - dok su centralna i istočna Evropa ostale "slabo povezane".

Vanjski stručnjaci koje je citirala komisija procjenjuju da je potrebno 546 milijardi eura (481 milijarda funti) kako bi se utrostručila veličina mreže brzih vlakova, što bi omogućilo vozovima da saobraćaju brzinama većim od 250 km/h. Kao dio dugog popisa akcija, izvršna vlast EU obećala je strategiju finansiranja i nastojat će koristiti sredstva EU za poticanje nacionalnih vlada i privatnih investicija, posebno za plaćanje infrastrukture i voznog parka.

Ostali elementi plana uključuju poboljšane panevropske sisteme signalizacije i prodaje karata.

Tzitzikostas je rekao da bi svi putnici jednog dana trebali moći rezervirati prekograničnu željezničku kartu, a na kraju i kombiniranu željezničko-avionsku kartu putem jedne web stranice. Obećao je zakonodavne prijedloge početkom 2026. godine kako bi se osiguralo da putnici mogu kupiti prekogranične karte, kao i proširenje prava putnika kako bi se podržao ovaj način putovanja. Trenutno putnici moraju kontaktirati odvojene nacionalne željezničke operatere uključene u prekogranično putovanje kako bi tražili pomoć ili povrat novca ako njihov voz kasni.

Evropska organizacija potrošača (BEUC) pozdravila je planove kao korak naprijed ka održivom putovanju. "Predugo su se potrošači suočavali sa složenim rezervacijama i prodajom karata, ograničenim pravima putnika, lošim vezama i nezadovoljavajućim kvalitetom usluge prilikom putovanja vozom širom Evrope", rekao je Robin Loos, šef transporta u BEUC-u. "Plan bi trebao osigurati prijeko potrebna ulaganja i tehničku harmonizaciju, a cilj mu je riješiti dugogodišnji problem prodaje karata", rekao je Loos.

Evropsko industrijsko tijelo, Zajednica željezničkih i infrastrukturnih kompanija (CER), također je pozdravilo planove. Navedeno je da bi cilj standardnih brzina od 250 km/h ili znatno više za nove brze pruge postavio „referentni nivo koji osigurava da željeznica može efikasno konkurirati putovanjima na kratke relacije i privući značajan prelazak na željeznicu“.

Jon Worth, nezavisni stručnjak za željeznice i aktivista, izrazio je sumnju u to da li će se brža putovanja koja je predvidjela komisija ostvariti, ističući nedostatak detalja o finansiranju i relativno malo postojećih projekata:

"Mogu li vam navesti neku prugu koja će biti izgrađena ili neki voz koji će biti kupljen kao rezultat današnjeg dokumenta, a koji se inače ne bi dogodio? Ne, ne mogu, jer u konačnici to nije pravi plan. To je više kao neka vrsta ambiciozne nade, 'ovo je ono što volimo vidjeti'".

EU, rekao je, ima neujednačen dosadašnji uspjeh u projektima brzih željeznica sa svojim transevropskim mrežama, transportnim koridorima, čija je realizacija bila "izuzetno spora". "Zašto bi ovaj put bilo drugačije, samo zato što postavljamo rok 10 godina kasnije i govorimo o brzim željeznicama umjesto o konvencionalnim željeznicama?", upitao je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad