Foreign Policy: Sad je zvanično, Americi se više ne može vjerovati

Dana 25. juna, američki predsjednik Donald Trump sastao se sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim tokom NATO samita u Haagu. Sastanak je, činilo se, protekao dobro. Nakon toga, Zelenski je rekao da je molio za pomoć u odbrani od sve intenzivnijih ruskih zračnih napada na ukrajinske civile. "Ukrajina je spremna da kupi ovu opremu i podrži američke proizvođače oružja", izjavio je. Trump je pokazao otvorenost: "Oni žele da dobiju protivraketne rakete, kako ih zovu Patriots, i vidjet ćemo možemo li neke staviti na raspolaganje".

Međutim, 1. jula Pentagon je šokirao Ukrajinu i američke saveznike kada je dao do znanja da zaustavlja sve isporuke raketa Patriot Ukrajini — zajedno s raketama Stinger za protivvazdušnu odbranu, artiljerijskom municijom i raketama zrak-zrak Sparrow, kakve koriste borbeni avioni F-16. Mnoge od tih isporuka već su bile dopremljene u skladišta u Poljskoj, samo su čekale transport preko granice.

Zatim je, u još jednom naglom zaokretu, Trump jučer nagovijestio da bi neka odbrambena sredstva ipak mogla biti poslana.

No postavlja se pitanje: može li se Ukrajina osloniti na njegovu riječ? Prema medijskim izvještajima, Trump nije bio svjestan odluke Ministarstva odbrane o obustavi pomoći. Dakle, ko tačno vodi američku politiku prema Rusiji i Ukrajini?

Kritičan trenutak

Washingtonova najnovija blokada oružja dolazi u ključnom trenutku. Rusija neprestano pojačava zračne napade na ukrajinske gradove, pri čemu je od januara ubijeno oko 1.000 ukrajinskih civila.

Dana 4. jula, nedugo nakon što su Trump i Putin razgovarali telefonom, Rusija je pokrenula svoj najveći zračni napad od početka rata, šaljući stotine dronova i raketa na ukrajinske gradove u talasu napada koji je trajao osam sati. Trump je izjavio da je "veoma razočaran" Putinovim potezima, što je možda uticalo na jučerašnji obrat. Međutim, i dalje je nejasno šta će isporuke podrazumijevati i kada će početi. Do tada će zbog blokade još ljudi umrijeti.

Kako se navodi u analizi, ponovljene obustave pomoći iz Washingtona zanemaruju sve što je Kijev činio da udovolji Trumpu.

Naime, pod "ucjenjivačkim pritiskom" Bijele kuće, Ukrajinci su potpisali sporazum kojim Sjedinjenim Državama daju široka prava na eksploataciju ukrajinskih mineralnih resursa. Kijev je poslušno pristao na prekid vatre koji je predložio Washington (a koji je ruski predsjednik Vladimir Putin demonstrativno ignorisao).

Ništa od toga nije pomoglo. Ukrajinski zvaničnici su stisnuli zube dok su Trump i njegov neupućeni izaslanik, Steve Witkoff, ponavljali narative Kremlja i hvalili Putinov karakter. "Ne smatram Putina lošim momkom", nedavno je priznao Witkoff.

Zvanični razlog za blokadu bila je navodna zabrinutost Pentagona da se smanjuju zalihe ključnog naoružanja. Senator Richard Blumenthal, član Odbora za oružane snage Senata, nazvao je taj argument "pogrešnim i možda čak neiskrenim". Njegove sumnje potvrdio je i NBC News izvještaj da je interna Pentagonova revizija zaključila kako slanje oružja Ukrajini ne bi ugrozilo američku vojnu spremnost.

Jake Sullivan, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost u Bidenovoj administraciji, također je doveo u pitanje ovo opravdanje, tvrdeći da postoje načini da se zadrži snabdijevanje Ukrajine bez ugrožavanja spremnosti. "Administracija to možda ne želi reći, ali realnost je da predsjednik polako smanjuje američku sigurnosnu pomoć Ukrajini", napisao je on.

Širi kontekst sugerira da Sullivan možda ima pravo. Dana 3. jula, tri demokratska senatora najavila su istragu o razlozima zbog kojih administracija očigledno odbija uvesti nove sankcije Moskvi. Trump i dalje ne želi pojačati pritisak na Ruse. Naprotiv: Washington je nedavno pauzirao neke sankcije nametnute Moskvi od 2022, upravo kako Putin traži od Trumpa.

Posljedice za ostatak svijeta

Ova priča ima implikacije koje sežu daleko izvan Ukrajine. Evropski saveznici u NATO-u, koji su se toliko trudili da se dodvore Trumpu na samitu, ne mogu a da ne primijete njegovu spremnost da poništi vlastita uvjeravanja i ostavi navodne partnere na cjedilu.

Jednako šokantan primjer vidjeli su u martu, kada je administracija iznenada zaustavila dotok hitno potrebnih obavještajnih podataka Kijevu — očito iz bijesa nakon katastrofalnog sastanka u Bijeloj kući na kojem su Trump i njegova pratnja napali Zelenskog zbog navodne nezahvalnosti (i zato što nije nosio odijelo).

Trump također uporno dovodi u pitanje član 5 NATO-a, klauzulu o međusobnoj odbrani, posljednji put neposredno prije samita, čime potkopava samu osnovu postojanja saveza.

Kako navodi Foreign Policy: "Ako ne možete vjerovati savezniku da će vas braniti — ili ako ta odluka može biti "da" u ponedjeljak, a "ne" u utorak — onda nemate savez".

Trenutno, Sjedinjene Države koriste svaku priliku da pokažu svoju nepouzdanost. Njihovi najvjerniji partneri su shvatili lekciju da su obećanja o podršci sada uslovna, hirovita i u nekim slučajevima kratkotrajna. Kanada, vjeran prijatelj posljednjih 100 godina, sada se mora braniti od agresivnih izjava Bijele kuće koje dovode u pitanje njeno postojanje kao nezavisne države. Danska, koja je stajala uz Sjedinjene Države tokom tzv. globalnog rata protiv terorizma, mora se nositi s američkim predsjednikom koji je nagovijestio da bi mogao poslati vojnike da osvoje Grenland ako ga Kopenhagen ne preda.

"Kako je čudno biti član odbrambenog saveza s državom koja nagovještava da bi vas mogla napasti", navodi se u analizi.

Lideri NATO-a kolektivno su odahnuli nakon što su prošli junski samit bez većih skandala. Ali to su postigli po cijenu srozavanja Ukrajine na službenoj listi prioriteta saveza. Kako je tačno primijetila viša saradnica Atlantic Councila Torrey Taussig, samit nije adresirao rastuće sumnje u stepen posvećenosti Washingtona sigurnosti Evrope: "Trumpov drugi dolazak u Bijelu kuću otvorio je novo poglavlje u transatlantskim odnosima u kojem Evropljani ne mogu u potpunosti vjerovati niti se osloniti na Sjedinjene Države", napisala je.

Amerika gubi reputaciju

I ne samo Evropljani. Izvori odluku o blokadi isporuka pripisuju zamjeniku ministra odbrane za politiku Elbridgeu Colbyju, koji je poznat po stavu da bi se američki odbrambeni napori trebali fokusirati na Kinu, dok bi se pomoć Ukrajini trebala svesti na minimum ili potpuno ukinuti. Prije samo nekoliko sedmica, Colby je pokrenuo zloslutnu "reviziju" AUKUS pakta, historijskog sporazuma Bidenove administracije s Londonom i Canberrom o pomoći Australiji da nabavi vlastitu flotu nuklearnih podmornica, uključujući ulaganje milijardi dolara u američka brodogradilišta. Colby je javno doveo u pitanje dogovor, posebno odluku da se australijskoj mornarici prodaju tri podmornice klase Virginia. Američka senatorica Jeanne Shaheen, najviša demokrata u Odboru za vanjske poslove Senata, rekla je da bi potkopavanje partnerstva "dodatno narušilo reputaciju Amerike i izazvalo još više pitanja među našim najbližim odbrambenim partnerima o našoj pouzdanosti". Colbyjeva revizija, rekla je, "bit će dočekana s aplauzom u Pekingu".

To što je jedan poznati "jastreb za Kinu" poput Colbyja završio na ovoj poziciji nije toliko čudno koliko se čini. Druga Trumpova administracija radikalno je redefinirala šta znači biti saveznik Sjedinjenih Država: od sada, potrebe Washingtona su na prvom mjestu. Prijatelji su tu da služe tim potrebama. Ako ne ispune očekivanja, biće odbačeni bez obzira na prethodna obećanja ili sporazume.

Odnosi Washingtona s njegovim sigurnosnim partnerima u inostranstvu nikada nisu bili jednostavni ili linearni; dovoljno je sjetiti se rata u Iraku, kada je administracija Georgea W. Busha uvukla NATO i druge saveznike u rat po svom izboru, zasnovan na politizovanim obavještajnim podacima. Ali teško je sjetiti se prethodne administracije koja je svoje navodne prijatelje tretirala s toliko nemara i prezira kao ova, navodi se u analizi.

Nakon zamrzavanja isporuke oružja, ukrajinski stručnjak za vanjsku politiku Oleksandr Kraiev objavio je komentar na Facebooku koji savršeno opisuje novo stanje stvari. Ukrajina je, kako je istakao, naporno radila da uradi "sve kako Amerikanci žele" — samo da bi je Washington ponovo iznevjerio naglom promjenom. "Čini se da je ovo vrlo dobra lekcij za Tajvan, za Izrael, za Evropu i za sve one koji Trumpa smatraju svojim ‘partnerom i prijateljem’. Veoma ilustrativno", napisao je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad